Nolanova „Odiseja“ osvaja kina, a Mljet čuva legendu staru tri tisuće godina: Je li Odisej bio ovdje?

Christopher Nolan vratio je Homerovu Odiseju na veliko platno i ponovno probudio zanimanje za jednu od najpoznatijih pustolovina svjetske književnosti. Dok filmska „Odiseja“, s Mattom Damonom u glavnoj ulozi, osvaja kina, drevna priča ima i svoju mljetsku verziju. Prema njoj, upravo bi Mljet mogao biti Homerova Ogigija – otok nimfe Kalipso na kojem je Odisej proveo sedam godina.

Nakon Trojanskog rata Odisejev povratak kući pretvorio se u desetogodišnje lutanje ispunjeno brodolomima, čudovištima i gnjevom bogova. Kada je ostao bez broda i svojih ljudi, devet je dana plutao morem, a desete noći stigao na šumovitu Ogigiju.

Ondje ga je dočekala Kalipso, koja se u njega zaljubila i poželjela ga zadržati uz sebe. Nudila mu je besmrtnost i vječnu mladost, ali Odisej nije prestajao čeznuti za Itakom, Penelopom i sinom Telemahom. Nakon sedam godina bogovi su naredili Kalipso da ga oslobodi, pa mu je pomogla izraditi splav i nastaviti putovanje.

 

Homer nikada nije precizno otkrio gdje se Ogigija nalazila, a jedna od teorija smješta je upravo na Mljet. Njezin je glavni oslonac Odisejeva špilja ispod Babinog Polja, velika morska špilja ovalnog oblika, s urušenim svodom i prirodnim tunelom kroz koji se može ući plivajući ili manjom barkom.

Prema lokalnoj predaji, Odisejev je brod stradao kod obližnje hridi Ogiran, nakon čega ga je more izbacilo na mljetsku obalu. Ondje je pronašao utočište i susreo Kalipso. Ipak, taj brodolom i hrid ne spominju se u Homerovu epu, nego pripadaju kasnijoj mljetskoj legendi.

Teoriju da je Mljet zapravo Homerova Ogigija posebno je zastupao dubrovački istraživač Aristid Vučetić. Smatrao je da se špilja, gusta vegetacija i položaj otoka podudaraju s Homerovim opisom. Pokušao je čak i naziv Babino Polje povezati s Kalipso kao nekadašnjom gospodaricom otoka, no za takvo tumačenje nema čvrstih dokaza.

Mljet pritom nije jedini kandidat. I malteški otok Gozo stoljećima se predstavlja kao Ogigija te ima vlastitu Kalipsinu špilju. Povjesničari ni danas nemaju jedinstven odgovor, a moguće je i da Homerov otok nikada nije bio stvarno mjesto.

Nije, dakle, dokazano da je Odisej ikada kročio na Mljet. No dok Nolanova „Odiseja“ ponovno osvaja svijet, teško je pronaći bolji trenutak za priču koju ovaj otok čuva stoljećima. A pogled na pučinu iznad Odisejeve špilje lako objašnjava zašto mnogi žele vjerovati da se dio najvećeg antičkog putovanja odvijao upravo ondje.

Foto: imbd / TZ Mljet