Psihologinja objasnila: Mogu li visoke novčane kazne promijeniti ponašanje vozača u prometu

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u srijedu je predstavio prijedlog izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji odlazi u javno savjetovanje. Kao glavni razlog za strože propise naveo je velik broj poginulih: prošle je godine na hrvatskim cestama poginula 261 osoba, 22 više nego 2024.

O tome mogu li više kazne doista promijeniti ponašanje vozača razgovarali smo s psihologinjom Vesnom Raguž Staničić.

Stroge kazne, kaže, uglavnom dovode do trenutačnog smanjenja broja prekršaja i većeg opreza u vožnji. Razlog je strah od kazne koji ljude potakne da paze na brzinu, da ne voze pod utjecajem alkohola, da ograniče korištenje mobitela i da se vežu pojasom. Kod nesreća s najtežim posljedicama četiri su glavna čimbenika: brzina, alkohol, mobitel i nekorištenje sigurnosnog pojasa. Mobitel je pritom, upozorava psihologinja, postao osobito otežavajući čimbenik.

Visoke kazne kod vozača izazivaju strah od financijskih posljedica, a ta spoznaja odmah dovodi do promjene ponašanja.

Strah traje kratko

Problem je, kaže Raguž Staničić, što taj učinak nije trajan. Strah od kazne djeluje uglavnom kratkoročno, a riječ je o ponašanju čije su krajnje posljedice gubitak života i invaliditet. Zato su, smatra, uz represiju nužne i preventivne mjere, prije svega edukacija, ali i druge vrste sankcija. Kao primjer navodi sustav negativnih bodova i oduzimanje vozačke dozvole, koji su se pokazali učinkovitima upravo zato što djeluju preventivno.

Ne treba, zaključuje, djelovati samo na strah, nego i na prevenciju.