PORTRET KOJI JE ZAUSTAVIO VRIJEME “Ljepota, dostojanstvo i snaga“, tko je prekrasna žena na fotografiji?

Mirnog, istodobno sjetnog i pronicljivog pogleda, uspravnog držanja, u nošnji koju nosi s ponosom i ljubavlju, ali bez velike geste i patetike. Jednostavno, prirodno, dostojanstveno, ova mlada žena svojim je nepokolebljivim stavom u samo jednom portretu zaustavila vrijeme. Ni raskošna nošnja, nakit, resice i rećine, zlatni uvojci kose, ništa od toga nije došlo do izražaja kraj njene upečatljive ljepote lica i aure kojom zrači čak i preko fotografije.

„Jedan od onih portreta kojima riječi malo toga mogu dodati. Ljepota, dostojanstvo i snaga Kumpanjije u jednoj slici“, napisali su iz VU Kumpanjija Blato uz fotografiju.

I zaista, malo toga treba dodati. Iako ženu s fotografije nismo imali priliku upoznati, jedan letimičan pogled na objavu na službenoj FB stranici Udruženja hipnotizirao nas je i privukao. Kako je moguće da jedno ljudsko biće ostavi takav snažni utisak na drugo preko slike?

Blatska Kumpanjija ovih se dana intenzivno bavi prošlošću i za to imaju itekako važan razlog. U susret velikoj, stotoj obljetnici statutarnog utemeljenja, koju će obilježiti 2027. godine, istražuju, prikupljaju, evidentiraju i digitaliziraju stare fotografije, dokumente, programe, plakate, novinske zapise i sve druge tragove gotovo stoljeća organiziranog djelovanja.

Krajem kolovoza organizirali su i trodnevnu akciju tijekom koje su pozvali Blajke i Blaćane da zavire u obiteljske albume, ladice i privatne zbirke te im na digitalizaciju donesu materijale povezane s Kumpanjijom. Fotografije i dokumenti skenirani su na licu mjesta i odmah vraćeni vlasnicima, dok se paralelno istražuju muzejske i druge institucionalne zbirke.

Tako je iz zbirke Etnografskog muzeja u Zagrebu pribavljena, među ostalim, fotografija nastala prilikom prvog nastupa Kumpanjije nakon statutarnog utemeljenja 1927. godine.

No među fotografijama koje su pronašli jedna je posebno privukla pozornost predsjednice VU Kumpanjija Blato Marije Šeparović. Bila je to fotografije žene u nošnji nepokolebljivog stava.

„Ona je Jordanka Padovan, naša nekadašnja tancarica. Nažalost, prerano je preminula, umrla je 2010. godine. Trenutačno smo u procesu prikupljanja fotografija i ovo je jedna od pronađenih, a za mene vjerojatno i najljepša slika Kumpanjije koju sam ikada vidjela. Jesam emotivna, ali mislim da je i objektivno prekrasna fotografija“, otkriva nam predsjednica Šeparović koja je i autorica teksta uz objavu portreta.

Jordankin portret zapravo je pokazao zašto je posao koji su u Kumpanjiji započeli više od pukog skeniranja starih fotografija. Povijest jednog udruženja ne čine samo godine, statuti, nastupi i priznanja, iza svega ostaju ljudi, njihove priče i sudbine te generacije kumpanjola i tancarica čija se imena i lica mogu u nepovrat izgubiti brzo i lako.

Međutim, predsjednica Šeparović i drugi članovi Kumpanjije odlučili su lica, imena i sudbine oteti zaboravu, a pripreme za stogodišnjicu su u punom jeku. Ipak, čini nam se kao da su iz Udruženja na trenutak zastali i dio angažmana na društvenim mrežama posvetili ženama, Blajkama. Prije izvanrednog portreta Jordanke Padovan, čiji je autor Ivo Pervan, imali smo priliku vidjeti fotografije današnjih tancarica u tradicionalnoj odjeći. Priznat ćete, sve su redom prekrasne na svoj način.

Spletom okolnosti, danas je žena i na čelu jednog od najprofesionalnijih i najozbiljnije organiziranih viteških društava otoka. Marija Šeparović tu važnu ulogu preuzela je u ožujku ove godine svjesna posla i odgovornosti koji je čekaju, ali sa željom da njen rad u Kumpanjiji ujedno bude i njen obol voljenom, rodnom mjestu.

VU Kumpanjija Blato pritom je mnogo više od kulturno-umjetničkog društva, za sve Blaćane Udruženje je dio identiteta, ono najvažnije čime se diče i svaku ulogu prihvaćaju s ponosom i dubokom odgovornosti. Blatska Kumpanjija djeluje kroz više sekcija koja se bave različitim kategorijama povijesne baštine, od mačevalačkog i folklornog do odjevnog, pokladnog i prehrambenog odjeljenja. Od osnutka je nastupilo na više od stotinu međunarodnih festivala diljem Europe i svijeta gdje često službeno predstavljaju Republiku Hrvatsku.

Kumpanjija je sudjelovala već na prvim Dubrovačkim ljetnim igrama 1950. godine, a potom i na prvoj Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966., kao i ponovno na Dubrovačkim ljetnim igrama 1979., 1990. i 1993. godine. Posebno mjesto u povijesti Udruženja zauzima 1994. godina, kada je Kumpanjija sudjelovala na otvaranju Oltara domovine te prilikom prvog posjeta pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, predstavljajući Dubrovačko-neretvansku županiju. Godinu poslije nastupila je na prvom hrvatskom vojnom mimohodu na Jarunu, a iste se godine bratimila sa Sinjskom alkom i Bokeljskom mornaricom. Kumpanjija je sudjelovala i na beatifikaciji Marije Propetog Isusa Petković 2003. godine u Dubrovniku, dok je 2009. godine zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro. Tome treba pridodati brojna sudjelovanja na Sinjskoj alci te čitav niz drugih važnih kulturnih, državnih i povijesnih događaja.

Iz te perspketive, teško je povjerovati da je motiv za osnivanje Kumpanjije 1927. godine bio očuvanje običaja jer je interes za blatsku kulturnu baštinu u tom periodu počeo slabiti. Sto godina nakon, zadatak je ponešto drugačiji od onog koji su imali osnivači. Običaji su sačuvani, ali sad treba sustavno sačuvati i tragove ljudi koji su Udruženju dali sebe, koji su običaje živjeli i prenosili.

Osim toga, u ludim vremenima u kojima doslovno ništa nije sveto, biti član, obući nošnju, uzeti mač ili bandiru, udarati u bubanj, plesti pletenice, plesati folklor, svirati, pjevati ili pisati projekte za Udruženje (…) mlađim generacijama treba predstaviti kao jedan od najvažnijih društvenih fenomena, a angažman u Kumpanjiji kao razlog zbog kojeg će njihove obitelji biti ponosne.

Čini nam se da Blaćanima to baš dobro ide i tako već sto godina!

FOTO: VU Kumpanjija Blato, zbirka Etnografskog muzeja Zagreb, privatni albumi,

recentne fotografije za Kumpanjiju: Tomislav Samošćanec