Koliko je zapravo siguran bungee jumping? Instruktor otkriva što se nikada ne smije dogoditi

Skok života ili nepotreban rizik? Nakon šokantne nesreće u Brazilu, odgovore smo potražili od čovjeka koji više od dva desetljeća vodi bungee skokove s Mosta dr. Franja Tuđmana

Posljednjih dana svijet je obišla vijest o strašnoj nesreći u Brazilu u kojoj je mlada djevojka smrtno stradala nakon što je bačena s mosta bez pravilno pričvršćenog sigurnosnog sustava. Snimka događaja izazvala je šok, ali i brojna pitanja: kako je moguće da se takva pogreška dogodi? Jesu li adrenalinski sportovi zaista sigurni?

O tome smo razgovarali sa Šimom Šimurinom, instruktorom koji se više od 20 godina bavi bungee jumpingom u Dubrovniku.

“Prije svega, to nije bio bungee jumping”

Šimurina odmah na početku pojašnjava kako se u javnosti često miješaju različite adrenalinske aktivnosti.

– Ovo prvo nije uopće bungee jumping. To je slična djelatnost koja se zove rope swing. Slično izgleda, ali je potpuno drugačije od bungee jumpinga – ističe.

Dodaje kako najveći problem nastaje kada se ekstremnim sportovima bave osobe koje nisu dovoljno educirane ni stručne.

– Najveći problem u ekstremnim sportovima nastaje kada ljudi koji nisu stručni misle da neke stvari mogu samostalno organizirati i izvoditi. Tada se događaju greške.

Prema onome što je vidio iz snimki i informacija koje su se pojavile u javnosti, smatra da je riječ o potpuno neprofesionalnoj organizaciji.

– Koliko sam vidio, sve je bilo izvedeno nelegalno. Ljudi su se okupljali i organizirali rope swingove bez ikakvih sigurnosnih standarda. Iz priloženog se vidi da tamo nije bilo gotovo nikakvih sigurnosnih mjera. Ljudi hodaju po rubu mosta i doslovno bacaju osobu preko ruba. To je van svake pameti.

Sigurnost nije stvar sreće nego procedure

Na pitanje koliko o sigurnosti odlučuje oprema, a koliko čovjek, Šimurina odgovara kako je ključ upravo u kombinaciji stručnog osoblja, kvalitetne opreme i strogih procedura.

– Tri su stvari najvažnije. Prvo je stručno osoblje. Kada imate stručno osoblje, ono redovito pregledava i kontrolira opremu. Druga stvar su sigurnosne instrukcije. Prije svakog skoka osoba mora proći detaljne upute i mora joj biti objašnjeno što je pričvršćeno, kako funkcionira oprema i koje su sigurnosne mjere.

Naglašava da se ozbiljan propust ne bi smio dogoditi profesionalcima.

– Ako ste iole stručni u ovom poslu, ovakve se stvari ne mogu događati. U ovom slučaju stvarno ne znam gdje je tim ljudima bila glava.

“Ovakve nesreće bacaju sjenu na cijelu struku”

Najviše ga, kaže, zabrinjava činjenica da pojedinačni propusti stvaraju pogrešnu sliku o cijeloj industriji adrenalinskih sportova.

– Najgora stvar je što su ekstremni sportovi uvijek pod povećalom. Ljudi često misle da je riječ o izazivanju sudbine ili sreće. Mi se ovim poslom bavimo više od 20 godina i nikada se nikome nije dogodila nesreća.

Dodaje kako se uz poštivanje svih protokola ozbiljne posljedice praktički mogu izbjeći.

– Ako se prate sigurnosni protokoli i ako se svi detalji pravilno provedu, mogući su manji propusti, ali ne ovakve katastrofalne greške. Ono što se dogodilo u Brazilu posljedica je nestručnosti, a takvi slučajevi bacaju sjenu na ljude koji desetljećima profesionalno rade svoj posao.

Kada instruktor kaže “ne”, skoka nema

Iako mnogi misle da je jedina prepreka za skok hrabrost, sigurnost uvijek ima apsolutni prioritet.

– Prije dolaska svaki sudionik potpisuje izjavu o zdravstvenom stanju. Razgovaramo s ljudima, promatramo ih i procjenjujemo postoje li zdravstveni rizici. Naravno, nismo liječnici, pa se oslanjamo i na informacije koje nam osoba daje.

Kroz godine rada bilo je situacija kada su pojedincima morali zabraniti skok.

– Dogodilo se da smo ljudima otkazali skok zbog njihove sigurnosti. Ako postoji i jedan posto mogućnosti da bi se nekome nešto moglo dogoditi, mi takav rizik ne prihvaćamo.

Dodaje kako ponekad nije ugodno donositi takve odluke.

– Nekad se osjećamo kao negativci jer nekome ne dopustimo skok, ali sigurnost je uvijek važnija. Ako osoba donese liječničku potvrdu da može sudjelovati bez ikakvog rizika, tada ćemo joj omogućiti skok. Na vlastitu procjenu nikada nećemo riskirati.

Statistika je jasna: Strah je veći od rizika

Mnoge je upravo brazilska tragedija ponovno podsjetila na strah od visine i slobodnog pada. No statistika, tvrdi Šimurina, govori sasvim drugačije.

– Statistički gledano, veća je vjerojatnost da će vam neki kamion pasti na glavu dok šetate nego da će vam se nešto dogoditi na bungee jumpingu.

Objašnjava kako je problem u tome što svaki incident u adrenalinskim sportovima trenutačno postaje globalna vijest.

– Kada se nešto dogodi u ekstremnom sportu, to u roku nekoliko sekundi obiđe cijeli svijet. S druge strane, postoje brojne aktivnosti koje su višestruko opasnije, ali ljudi su na njih jednostavno navikli.

Hrvatska ima visoke standarde

Na kraju razgovora Šimurina ističe kako Hrvatska ima dugu tradiciju sigurnog provođenja adrenalinskih aktivnosti.

– Da se kroz sve ove godine u Hrvatskoj dogodio ovakav slučaj, vjerujte da bi sve bilo zatvoreno. Adrenalinski sportovi su pod stalnim nadzorom i povećalom javnosti.

Zbog toga smatra da građani ne bi trebali poistovjećivati nelegalne i neprofesionalne aktivnosti s radom licenciranih instruktora.

– Hvala Bogu, u Hrvatskoj sve funkcionira odlično. Instruktori su vrhunski, standardi su visoki, a to potvrđuju i iskustva tisuća ljudi koji su sudjelovali u ovakvim aktivnostima. Uz stručne ljude, kvalitetnu opremu i poštivanje svih pravila – nema razloga za strah.

Jer pravi bungee jumping nikada ne ovisi o sreći. Ovisi o znanju, iskustvu i sigurnosti.