BABYBOOM: Pogledajte gdje se najviše rađa djece u Dubrovačko – neretvanskoj županiji

Po broju rođene djece Dubrovačko – neretvanska županija je tek dvanaesta, ali kad se rođeni stave u odnos prema broju stanovnika, jug Hrvatske je u samom državnom vrhu.

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prošle je godine rođeno 1.050 djece. Po apsolutnom broju to je tek 12. mjesto među 21 županijom. No, ako se gleda stopa nataliteta naša županija je četvrta u državi, a po odnosu rođenih i umrlih – prva. Pokazuju to najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2025. godinu. U cijeloj Hrvatskoj 2025. je živorođeno 32.479 djece, 1,3 posto više nego godinu ranije. Najviše ih je rođeno u Gradu Zagrebu (7.036), Splitsko-dalmatinskoj (3.790) i Zagrebačkoj županiji (2.797). Dubrovačko-neretvanska sa svojih 1.050 živorođenih nalazi se u sredini ljestvice, između Brodsko-posavske i Međimurske.

No već udjeli govore drugačiju priču. Županija s 116.860 stanovnika čini tri posto stanovništva Hrvatske, a daje 3,2 posto svih rođenih. Uz to, prošle godine u Dubrovačko – neretvanskoj županiji nije zabilježeno nijedno mrtvorođeno dijete.

Četvrta po stopi nataliteta, za dlaku iza Zagreba i Zadra

Na tisuću stanovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji lani je rođenoprosječno devetero djece, prema izračunu na temelju podataka DZS-a. Ispred su samo Međimurska (9,65), Grad Zagreb (9,05) i Zadarska županija (9,01), a odmah iza Zagrebačka (8,98). Na dnu ljestvice su Istarska (6,95) i Primorsko-goranska županija (6,60). Županija se ističe i kada se gleda samo žensko stanovništvo u dobi od 15 do 49 godina. Na tisuću žena te dobi rođeno je 44,7 djece, dok je hrvatski prosjek 41,2. To znači da natprosječan natalitet ne dolazi od većeg broja mladih žena, nego od toga što se u županiji jednostavno više rađa.

Najblaži prirodni pad u državi

Kao i sve ostale županije i Dubrovačko-neretvanska ima više umrlih nego rođenih. Lani je umrlo 1.278 osoba, pa je prirodni pad iznosio 228. Ipak, nigdje u Hrvatskoj odnos nije bio povoljniji. Vitalni indeks, odnosno broj živorođenih na sto umrlih, u županiji je iznosio 82,2. To je najviše u državi, ispred Međimurske (82,0) i Grada Zagreba (81,7). Hrvatski prosjek je 64,9, a u Karlovačkoj županiji na sto umrlih rodi se tek 47 djece.

Unutar županije slika je vrlo neujednačena. U cijeloj Hrvatskoj samo su 43 grada i općine lani imali više rođenih nego umrlih, a četiri su u Dubrovačko-neretvanskoj. Predvodi ih Metković sa 180 rođenih i 122 umrla (+58), a slijedi Župa dubrovačka s 92 rođena i 63 umrla (+29). Pozitivan prirast imali su još Ston (+7) i Lastovo (+3).

Grad Dubrovnik dao je 366 rođenih, trećinu svih u županiji, ali je imao i 102 umrla više nego rođenih. Najteže je na otocima. Na Korčuli je rođeno 35 djece, a umrlo 80 osoba, u Veloj Luci odnos je 18 prema 44, u Blatu 21 prema 47, a na Mljetu 8 prema 20.

Dubrovačko-neretvanska županija tako je demografski među najotpornijim dijelovima Hrvatske. Rađa se natprosječno, umire razmjerno manje, a stanovništvo raste doseljavanjem. Ipak, ni ona ne izbjegava opći trend: danas se rađa oko 150 djece godišnje manje nego 2021., a otoci i dalje gube stanovnike.