Maldini: Smjena Vučića ne znači automatski i demokratsku transformaciju Srbije

Političke promjene u Srbiji otvaraju niz pitanja o budućnosti zemlje i sposobnosti studentskog pokreta da preuzme odgovornost za upravljanje državom. Dubrovački politolog i sveučilišni profesor Pero Maldini smatra da se izborni rezultat mogao očekivati s obzirom na nezadovoljstvo građana koje se artikulira već gotovo dvije godine.

Studentski pokret i građani koji su mu se pridružili nastojali su doprijeti do javnosti obilazeći Srbiju, budući da su im, kako objašnjava Maldini, javni, politički i medijski prostor bili na određeni način zatvoreni.

„U tom smislu, ovi su izbori bili referendum – za Vučića i njegovu vlast ili protiv njih“, ističe Maldini.

Pritom upozorava da rezultat ne treba nužno tumačiti kao potporu jedinstvenoj političkoj alternativi. Studentski pokret, objašnjava, okuplja različite društvene i političke aktere, a zajednički cilj bio je suprotstavljanje postojećoj vlasti.

Može li studentski pokret preuzeti odgovornost za državu?

Jedno od ključnih pitanja odnosi se na sposobnost studentskog pokreta da nakon političke mobilizacije ponudi konkretan program upravljanja državom.

Maldini upozorava da je riječ o heterogenoj skupini bez jasno definiranog vodstva i stranačke organizacije. Smatra da program pokreta više nalikuje skupu općih želja nego sustavno razrađenom programu javnih politika.

„Da bi se vlast doista ostvarila, nije dovoljno smijeniti prethodnu vlast, koliko god ona bila nedemokratska ili autoritarna“, naglašava profesor.

Prema njegovu mišljenju, tek će se u sljedećim tjednima pokazati tko će biti nositelji nove vlasti, kako će se formirati vlada i na koji će se način raspodijeliti ministarstva i resori izvršne vlasti.

Poseban izazov predstavlja činjenica da pokret okuplja različite političke i ideološke skupine. Ostaje otvoreno pitanje kako će takva većina funkcionirati i koji će politički ciljevi imati prednost.

Promjena vlasti tek je početak procesa

Maldini ističe da promjena vlasti sama po sebi ne jamči promjenu načina funkcioniranja države. Vučićev je režim, prema njegovoj ocjeni, snažno zahvatio državne institucije i različite poluge vlasti, osobito represivni aparat.

Zbog toga će transformacija političkog sustava biti složen proces koji će zahtijevati više od promjene ljudi na vodećim položajima.

„Veliko je pitanje u kojoj će mjeri ta tranzicija voditi prema demokraciji, liberalizaciji društva i svemu onome na čemu počiva liberalna demokracija“, kaže Maldini.

Dodaje kako će dio ljudi koji su bili povezani s dosadašnjom vlašću vjerojatno nastojati uspostaviti odnose s novim političkim vodstvom. Istodobno, nova vlast neće moći jednostavno ukloniti sve dosadašnje kadrove jer su raspoređeni u različitim institucijama.

Upravo će način na koji se bude provodila tranzicija pokazati u kojem će se smjeru Srbija razvijati.

Neizvjestan europski smjer Srbije

Govoreći o mogućim posljedicama političkih promjena za ovaj dio Europe, Maldini smatra da nije moguće unaprijed zaključiti kako će doći do bitne promjene u vanjskopolitičkom smjeru Srbije.

Podsjeća da je Srbija dosad vodila pragmatičnu politiku nastojeći održavati postojeću međunarodnu poziciju i istodobno ograničavati europski utjecaj.

Sličan bi se pristup, smatra, mogao nastaviti i nakon promjene vlasti, među ostalim zbog različitih ideoloških stajališta unutar studentskog pokreta.

„Studentski pokret, kao što sam već rekao, vrlo je heterogen i ne mora nužno biti proeuropski“, ističe Maldini.

Dodaje da tek treba vidjeti u kojoj su mjeri pripadnici pokreta proeuropski i prodemokratski orijentirani. Odgovori na ta pitanja, smatra, mogli bi postati jasniji u sljedećim tjednima i mjesecima.

Za sada, zaključuje Maldini, pred Srbijom je proces političke tranzicije čiji će tijek ovisiti o novim političkim akterima, njihovoj sposobnosti dogovora i načinu na koji će pristupiti promjeni postojećeg sustava.