Pomaknuli smo kazaljke, ali što je s našim unutarnjim satom? Psihologinja otkriva koliko nam treba za prilagodbu

Proteklog vikenda prešli smo na zimsko računanje vremena, a kazaljke sata pomaknuli jedan sat unatrag. Iako smo tako dobili sat vremena više za spavanje, promjena može utjecati na naše raspoloženje, koncentraciju i svakodnevno funkcioniranje. Koliko nam je potrebno da se priviknemo na novi raspored i zašto neki ljudi promjenu osjećaju više od drugih, objasnila je klinička psihologinja Vesna Raguž Staničić.

Iako se pomicanje sata za samo jedan sat možda ne čini značajnim, naš unutarnji biološki sat može reagirati i na takve promjene. Pritom je, ističe psihologinja, najvažnije koliko je pojedinac osjetljiv na promjene svakodnevnih navika.

– Sve ovisi o tome koliko je svatko od nas osjetljiv po svojoj bazičnoj strukturi ličnosti. Osjetljivije osobe primijetit će veći utjecaj i posljedice pomicanja sata. Prelazak na zimsko računanje vremena ipak se nešto lakše podnosi nego prelazak na ljetno – objašnjava Raguž Staničić.

Među najčešćim poteškoćama koje se mogu pojaviti nakon promjene vremena su umor, pad koncentracije, smanjena pažnja i promjene raspoloženja. Sve to može utjecati i na našu svakodnevnu učinkovitost, osobito kod osoba koje su inače osjetljivije na promjene.

Osim pomicanja kazaljki, jesenski mjeseci donose i sve kraće dane. Raniji zalazak sunca i manje dnevnog svjetla mogu dodatno utjecati na raspoloženje, a kod osjetljivijih osoba pridonijeti pojavi sezonskih depresivnih simptoma.

– Izlaganje dnevnom, odnosno sunčevom svjetlu povezano je sa serotoninom, neurotransmiterom važnim za naše raspoloženje. Sada, kada ranije pada mrak, osobe koje su osjetljivije trebale bi nastojati što više vremena provoditi na dnevnom svjetlu kako bi se lakše prilagodile promjeni – savjetuje psihologinja.

A koliko nam zapravo treba da se naviknemo na zimsko računanje vremena? Univerzalnog odgovora nema.

– Nekome će trebati dva dana, a nekome možda i tjedan dana. Sve je individualno. Važno je poznavati sebe, prepoznati vlastitu osjetljivost i u skladu s tim prilagoditi svakodnevne navike – ističe Raguž Staničić.

Dodaje kako promjene u biološkom satu ne utječu samo na psihičko, nego mogu imati posljedice i na tjelesno stanje. Pritom naglašava važnost pažnje i koncentracije, osobito u prvim danima nakon pomicanja sata.
Kako bismo lakše prebrodili razdoblje prilagodbe, preporučuje što više boravka na dnevnom svjetlu, postupno usklađivanje navika spavanja i osluškivanje vlastitih potreba.

– Prije svega važno je osvijestiti kakvi smo, što nam treba, što možemo i gdje su naše granice. Kada bolje poznajemo sebe, lakše ćemo se nositi i s ovakvim promjenama – zaključuje klinička psihologinja Vesna Raguž Staničić.