Kuda će prolaziti nova brza cesta do Dubrovnika? Donosimo sve detalje

Kuda će prolaziti nova brza cesta?

Prema predstavljenu rješenju, trasa počinje na području budućeg čvora Osojnik, gdje je predviđeno povezivanje s budućom autocestom. Od Osojnika se spušta prema Mostu dr. Franja Tuđmana, preko kojeg se promet nastavlja prema području Srđa.

Nakon prelaska mosta predviđen je obilazak sa sjeverne strane Srđa, uz čvor Dubrovnik istok, koji bi trebao omogućiti kvalitetnije povezivanje s Dubrovnikom i raspodjelu prometa prema različitim dijelovima grada.

Od čvora Dubrovnik istok trasa se nastavlja tunelom prema Orsuli. Potom prolazi gornjim padinama Župe dubrovačke, iznad naseljenih područja i u uskom koridoru između naselja i granice Bosne i Hercegovine, čime se nastoji izbjeći prolazak kroz gusto naseljene dijelove općine. Dalje se nastavlja prema Zračnoj luci Dubrovnik, a zahvat završava na području Grude, gdje se spaja s državnom cestom DC8.

„Ključna točka ovog projekta je čvor Dubrovnik istok. Prethodna trasa predviđala je drukčije rješenje, s prolaskom preko Rijeke dubrovačke, a bilo je primjedbi i na samu trasu i na područje Župe dubrovačke. Zato smo išli na drugu varijantu, koja predviđa čvor Dubrovnik istok na višoj koti, oko 220 metara, što nam omogućuje da Župu zaobiđemo padinama iznad naselja i da što manje zadiremo u sam naseljeni prostor“, pojasnio je Budimir.

Jedna od najvažnijih promjena odnosi se upravo na područje Župe dubrovačke. Umjesto ranije osporavanog rješenja, nova trasa vodi iznad naselja, čime se nastoji smanjiti utjecaj na postojeće izgrađeno područje i izbjeći zahvate koji su izazivali najviše nezadovoljstva stanovnika.

Prema procjenama Hrvatskih cesta, nova prometnica mogla bi značajno rasteretiti postojeću cestu kroz Župu dubrovačku. Budimir je naveo kako bi se broj vozila na toj prometnici, koji sada iznosi oko 25 tisuća dnevno, mogao smanjiti na približno šest tisuća. Pritom bi brza cesta preuzela tranzitni promet prema Dubrovniku, dok bi postojeća cesta u većoj mjeri služila lokalnim potrebama.

Projekt je, međutim, tehnički vrlo zahtjevan. Glavna dionica duga je oko 33 kilometra, a s pristupnim i spojnim cestama ukupna duljina iznosi oko 48 kilometara. Planirana je izgradnja 11 tunela i 11 vijadukata, što dodatno utječe na složenost i cijenu zahvata.

„Riječ je o iznimno zahtjevnoj trasi. Nemamo mnogo takvih područja u Hrvatskoj. Procijenjena vrijednost investicije trenutačno je oko 350 milijuna eura“, istaknuo je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta.

Prvo studija utjecaja na okoliš, a potom dozvole i gradnja

Unatoč predstavljanju nove varijante, do početka radova potrebno je riješiti niz administrativnih, okolišnih i tehničkih pitanja. Sljedeći važan korak bit će izrada nove studije utjecaja na okoliš, nakon čega slijedi daljnja razrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola.

Budimir je naglasio da studija mora obuhvatiti cijelo područje zahvata, uključujući pitanja buke, zaštite okoliša i vodotoka. Iako trasa samo rubno zahvaća područje Grada Dubrovnika, i na tom će dijelu biti potrebno provesti odgovarajuće analize.

„Sljedeća faza je pokretanje studije utjecaja na okoliš. Projekt će se realizirati fazno, ali studija će obuhvatiti kompletnu dionicu. Nakon toga nastavljamo s razradom projekata i pripremom pojedinih dionica za realizaciju, ovisno o prioritetima“, rekao je Budimir.

Dodao je kako je izrada projektne dokumentacije za cijelu dionicu bila ugovorena još 2017. godine, ali je postupak bio zaustavljen. Sada će se rad na projektu nastaviti, uz usklađivanje s Hrvatskim autocestama oko dinamike izgradnje autoceste i spoja kod Osojnika.

Ni kada je riječ o redoslijedu gradnje pojedinih dionica, zasad nema konačne odluke. Faze projekta ne moraju se nužno realizirati prema numeričkom redoslijedu, nego će prednost imati dijelovi za koje se najprije steknu potrebni uvjeti.

Budimir smatra da bi među prioritetima trebali biti dijelovi koji omogućuju povezivanje s Mostom dr. Franja Tuđmana i budućom autocestom te oni za koje ne postoji odgovarajuća alternativa u postojećoj cestovnoj mreži.

Na pitanje kada bi radovi mogli početi, nije mogao navesti konkretan datum. Procjena je da bi u najpovoljnijem scenariju za završetak cijelog projekta moglo biti potrebno oko deset godina.

„Ne mogu vam točno reći kada će početi gradnja. Riječ je o velikom projektu, vrijednom oko 350 milijuna eura, koji zahtijeva dugotrajnu pripremu. U najboljem slučaju, ako sve bude teklo prema planu, za realizaciju bi moglo biti potrebno oko deset godina“, poručio je Budimir.

Župa dubrovačka: Trasa je bliža onome što smo tražili

Za Općinu Župa dubrovačka nova trasa posebno je važna jer je upravo prolazak prometnice kroz to područje proteklih godina izazivao brojna pitanja i protivljenja. Načelnik Marko Miloslavić zadovoljan je predstavljenim rješenjem, ali upozorava da će se prihvatljivost projekta u konačnici morati potvrditi kroz detaljnu razradu i rješavanje preostalih otvorenih pitanja.

„Zadovoljni smo onime što su Hrvatske ceste danas predstavile. Ovu brzu cestu volim nazvati obilaznicom jer će upravo ona najviše pridonijeti poboljšanju prometnih uvjeta na području Općine Župa dubrovačka. Naše je područje trenutačno najopterećenije prometom, s najviše gužvi i zastoja“, rekao je Miloslavić.

Istaknuo je da predstavljena varijanta V2 odgovara smjeru za koji se Općina zalagala i koji je predlagala Hrvatskim cestama. Pozitivnim smatra i promjenu položaja čvora Gajine, koji je sada predviđen s gornje strane postojeće županijske ceste.

Ipak, načelnik naglašava da se još ne može govoriti o svim tehničkim pojedinostima.

„Još uvijek imamo dosta otvorenih pitanja. Ona će se rješavati daljnjom razradom projektne dokumentacije, osobito kada je riječ o detaljima čvorišta i tehničkim rješenjima pojedinih dionica. U ovoj fazi ne možemo govoriti o svim pojedinostima jer će se one tek definirati“, pojasnio je.

Miloslavić smatra da u nastavku projekta zaštita stanovnika i prostora mora ostati jedan od glavnih prioriteta. Očekuje da će se tijekom daljnje pripreme nastaviti razgovori s građanima te da će se njihova pitanja i primjedbe razmatrati prije konačnog definiranja svih detalja.

Upozorio je i na činjenicu da se o ovoj prometnici govori desetljećima, a njezina je trasa već dugo prisutna u prostorno-planskim dokumentima.

„Na svima nama je odgovornost da jasno komuniciramo sve što se radi. Projekte provodimo u interesu stanovnika i moramo saslušati njihova mišljenja. Ova se cesta gotovo pola stoljeća pojavljuje u različitim prostorno-planskim dokumentima. Smatram da smo definiranjem trase napokon napravili važan korak prema konačnom rješenju“, poručio je načelnik.

Dubrovnik podržava trasu zbog rasterećenja grada i boljeg povezivanja

Podršku novom rješenju izrazio je i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, koji smatra da predstavljena trasa odgovara stajalištu koje je Grad zastupao i tijekom ranijih razgovora o projektu.

Za Dubrovnik je osobito važno prometno povezivanje područja oko Srđa, rasterećenje gradskih prometnica i kvalitetnija raspodjela vozila prema različitim dijelovima grada, uključujući Gruž i povijesnu jezgru.

„U ime Grada Dubrovnika izražavam podršku ovoj trasi brze ceste. To je rješenje za koje smo se zalagali i u razgovorima sa stanovnicima Rijeke dubrovačke i prilikom predstavljanja prethodne varijante. Grad Dubrovnik od početka je imao jasan stav: podržavamo trasu koja omogućuje kvalitetnije prometno povezivanje i svojevrsni prometni prsten oko Srđa“, rekao je Franković.

Prema njegovim riječima, projekt bi trebao omogućiti usmjeravanje prometa izvan područja u kojima nije potreban, uz bolji pristup različitim dijelovima grada.

Gradonačelnik je pritom istaknuo da će do realizacije trebati proći još dosta vremena, što je uobičajeno kod velikih infrastrukturnih projekata. Ipak, smatra da je sada napravljena važna promjena u odnosima među uključenim dionicima jer postoji zajedničko stajalište Grada Dubrovnika, Župe dubrovačke, Konavala i Županije.

Franković se osvrnuo i na vrijeme izgubljeno u prethodnim godinama, tijekom kojih nije postignut dogovor o trasi.

„Ako ponovno budemo išli na javnu raspravu, od prethodne rasprave proći će gotovo četiri godine. To su, po mojem mišljenju, najmanje četiri izgubljene godine jer se odgovorni nisu uspjeli dogovoriti. Smatram da je dogovor trebalo postići ranije, u interesu građana“, rekao je gradonačelnik.

Dodao je kako mu je žao što se s prihvatljivijom varijantom nije krenulo ranije jer vjeruje da bi projekt danas bio znatno bliže početku gradnje.

Pezo: Izgubljene su možda i desetljeća, ali sada moramo krenuti naprijed

Župan Blaž Pezo također je izrazio zadovoljstvo što je nakon dugotrajnih rasprava postignuto suglasje o trasi. Smatra da je novo rješenje rezultat potrebe da se pronađe prometnica koja će odgovarati stanovnicima i specifičnostima prostora, a ne samo pojedinačnim političkim ili institucionalnim interesima.

„Rješenje koje je danas predstavljeno u velikoj je mjeri rezultat potreba i želja građana ove županije i jedinica lokalne samouprave. Nije riječ o tome što žele pojedini politički dužnosnici, nego o potrebi da pronađemo rješenje kojim će stanovnici napokon biti zadovoljni“, rekao je Pezo.

Ocijenio je da se projekt nakon dugog razdoblja zastoja napokon pomaknuo s mrtve točke, ali je istodobno upozorio da je potrebno biti realan kada se govori o rokovima. S obzirom na zahtjevan teren, velik broj objekata i potrebu provedbe svih postupaka zaštite okoliša, izgradnja neće biti brza.

Pezo se osvrnuo i na pitanje jesu li protekle četiri godine izgubljene te bi li se do novog rješenja moglo doći ranije.

„Nisu izgubljene samo posljednje četiri godine. Možda smo propustili i dvadeset godina u kojima smo mogli napraviti više. Odgovornost za to snose svi koji su u proteklim razdobljima sudjelovali u odlučivanju, bez obzira na funkciju ili političku poziciju“, rekao je župan.

Na pitanje bi li, da je 2023. godine bio na čelu Županije, podržao projekt unatoč protivljenju Grada Dubrovnika, nije izravno ocjenjivao postupke svojeg prethodnika. Umjesto toga naglasio je da je njegova odgovornost danas okupiti sve uključene strane oko rješenja koje ima podršku lokalnih zajednica i omogućiti nastavak projekta.

„Kao župan mogu govoriti o odgovornosti koju imam danas i o prilici da smo napokon zajednički stali iza ove trase te pokrenuli stvari s mrtve točke. Izgubljeno je mnogo godina, ali ako smo ovim rješenjem pogodili potrebe i želje naših stanovnika, najvažnije je da sada možemo krenuti naprijed“, poručio je Pezo.

Župan je govorio i o povezanim cestovnim projektima, istaknuvši kako se očekuje napredak u postupku odabira izvođača za autocestu. Prema njegovim očekivanjima, autocesta bi mogla biti završena prije brze ceste, zbog čega je važno uskladiti dinamiku dvaju projekata, osobito na dijelu koji se povezuje s Mostom dr. Franja Tuđmana.

Kada je riječ o tranzitnom prometu prema Crnoj Gori, Pezo smatra da budući međunarodni promet treba usmjeravati na odgovarajuće prometne pravce kroz susjedne države, dok bi brza cesta trebala prvenstveno riješiti prometne potrebe Dubrovnika i okolnog područja.