Pročelnik Brčić o pomoćnicima u nastavi: „Svako dijete mora imati jednake mogućnosti za obrazovanje”

Uključivanje učenika s teškoćama u razvoju u redoviti obrazovni sustav zahtijeva više od pristupa nastavi. Potrebni su stručna podrška, prilagođeni uvjeti rada i suradnja roditelja, škole i nadležnih institucija. Dubrovnik trenutačno osigurava podršku za svu djecu za koju je utvrđena potreba za pomoćnikom u nastavi, a broj pomoćnika posljednjih je godina znatno porastao.

„Grad Dubrovnik nikada nije doveo u pitanje rješenje nadležnog povjerenstva, nego je uvijek nastojao omogućiti podršku svakom pojedinom djetetu”, istaknuo je Dživo Brčić, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika.

Prema njegovim riječima, Grad trenutačno ima 95 pomoćnika u nastavi, dok ih je 2018. godine bilo 36. Očekuje se da bi se njihov broj tijekom ove školske godine mogao povećati na više od 100, s obzirom na to da se potrebe učenika utvrđuju i tijekom školske godine.

Grad izdvaja dodatna sredstva

Za trogodišnji program osigurano je 1,3 milijuna eura, namijenjenih financiranju plaća za 40 pomoćnika u nastavi. Grad uz to vlastitim sredstvima financira još 55 pomoćnika te osigurava višu bruto satnicu od minimalno propisane programom, trenutačno devet eura.

Brčić naglašava kako je cilj osigurati što kvalitetnije uvjete rada osobama koje svakodnevno pružaju podršku učenicima, ali i omogućiti djeci ravnopravnije sudjelovanje u školskom životu.

Ipak, upozorava da inkluzija ne može ovisiti isključivo o financiranju pomoćnika u nastavi. Važnu ulogu imaju stručne službe, edukacija učitelja i razumijevanje specifičnih potreba svakog učenika.

Potrebna je snažnija podrška stručnjacima

Jedan od izazova, ističe Brčić, nedostatna je dostupnost stručnjaka koji bi pomagali učenicima, ali i učiteljima u radu s djecom s teškoćama u razvoju. Posebno je važno kontinuirano usavršavanje i upoznavanje s individualnim potrebama djece, uključujući djecu iz spektra autizma.

„Da bismo imali kontinuiran i održiv sustav, presudno je da nadležno ministarstvo osigura potrebne stručnjake koji će moći pomoći djeci, ali i učiteljima”, poručio je.

Grad Dubrovnik, dodaje, nastoji nadoknaditi dio nedostataka vlastitim sredstvima, no dugoročno rješenje vidi u jasnijoj i snažnijoj potpori države.

Prvi korak je razgovor sa školom

Roditeljima koji primijete poteškoće ili smatraju da njihovu djetetu treba dodatna podrška Brčić savjetuje da se najprije obrate učitelju, a potom stručnoj službi škole i ravnatelju. Ako problem nije moguće riješiti na toj razini, u proces se može uključiti i Grad.

Pritom je, smatra, najvažnije razvijati otvorenu i redovitu komunikaciju te tražiti rješenja koja uvažavaju potrebe pojedinog učenika, ali i mogućnosti škole.

Inkluzivno obrazovanje ne znači samo osigurati pomoćnika, nego stvoriti okruženje u kojem svako dijete može učiti, sudjelovati i osjećati se prihvaćeno. Za takav pristup potrebni su zajednička odgovornost, stručna podrška i sustav koji na potrebe djece odgovara pravodobno i dugoročno.