Ovaj grad ukinuo je deset tisuća apartmana u zgradama, iznajmljivačima nije pomogao ni sud

Turistički apartman u stambenoj zgradi desetljećima je bio sinonim za sigurnu zaradu. Danas je to jedna od najspornijih tema ne samo u Hrvatskoj nego i brojnim europskim zemljama. Lupanje koferima, šifrirane kutije s ključevima na ulaznim vratima, buka do ranih jutarnjih sati, ali i stanarine koje lokalno stanovništvo više ne može plaćati natjerali su gradske vlasti da povuku potez koji je donedavno bio nezamisliv: zabranu ili drastično ograničenje kratkoročnog najma u zgradama.

Hrvatska se u taj trend već uključila pa novi iznajmljivači moraju imati suglasnost drugih sustanara. Obveza proizlazi iz Zakona o upravljanju i održavanju zgrada i izmjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji su na snazi od 1. siječnja 2025. Potrebna su dva uvjeta: suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika i suglasnost svih suvlasnika čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s apartmanom.

Zakon ne štedi ni one koji iznajmljuju godinama. Iznajmljivačima koji u petogodišnjem roku ne pribave suglasnost pravo na pružanje usluga prestaje po sili zakona, a rješenja im se ukidaju po službenoj dužnosti.

Barcelona najradikalniji primjer

Najradikalniji ovakav primjer u Europi povukla je Barcelona. Gradonačelnik Jaume Collboni objavio je da grad neće obnoviti nijednu licencu za turističke stanove kada isteknu u studenom 2028., što pogađa više od 10.000 legalno registriranih stanova. Vlasnici apartmana burno su reagirali na ovu mjeru, osporavali je pa i tražili pravdu putem suda. Ipak, bezuspješno jer je španjolski Ustavni sud potvrdio je u ožujku 2025. da Barcelona ima zakonsku ovlast provesti tu mjeru.

Važno je znati što zabrana ne obuhvaća. Hoteli, hosteli i pansioni nastavljaju raditi, a dopušteno je iznajmljivanje stanova  od najmanje 32 noćenja pa naviše. Grad je u međuvremenu pojačao borbu protiv sive ekonomije: od 2016. naređeno je zatvaranje 9.700 ilegalnih turističkih stanova.