Znanstvenik otkriva što se događa s domaćim vrstama u Jadranu, zašto se brojne ribe s juga sele na sjever

Ribe koje su nekada bile karakteristične za južni Jadran danas se mogu pronaći i na njegovu sjeveru. Dok pozornost najčešće privlače nepoznati ulovi i snimke ribe lava, mijenja se i rasprostranjenost domaćih vrsta. Na tu manje spominjanu stranu promjena u moru upozorava znanstveni savjetnik u Institutu za more i priobalje Valter Kožul.

– I ove naše domaće vrste polako se šire prema sjeveru. Ono što je bilo karakteristično za južni Jadran imate sada i na sjevernom Jadranu – kaže Kožul.

Od devedesetih godina u Jadranu je, prema njegovim riječima, zabilježeno između 40 i 50 novih vrsta riba. No ribe su samo dio priče. Promjene znanstvenici prate i među planktonom, rakovima, školjkašima i glavonošcima.
Pritom jedan neobičan ulov još nije dokaz da je neka vrsta postala stalni stanovnik našeg mora. Za takav zaključak potrebno je mnogo više od fotografije odrasle ribe.

– Bitno je da vidimo koliki je broj tih jedinki i da ih nalazimo u svim razvojnim stadijima kroz nekoliko godina. Da nalazimo i jaja, ličinke, mlađ i odrasle primjerke koji su u stadiju mrijesta. Onda možemo govoriti o nečemu što se tu ustalilo – objašnjava.

Upravo je razmnožavanje važno za razumijevanje onoga što bi se moglo događati sljedećih godina. Na primjeru ribe lava Kožul objašnjava da se ona mrijesti pri temperaturama iznad 20 stupnjeva. U Jadranu takvi uvjeti ne traju cijele godine, što je važna razlika u odnosu na toplija mora iz kojih dolazi. Njezina jaja, međutim, morske struje mogu odnijeti dalje prema sjeveru.

Koliko će neka nova vrsta utjecati na domaće ovisi o njezinoj brojnosti, prehrani i načinu života. Zato pronalazak vrste i procjena njezina utjecaja nisu isti posao. Jedno je potvrditi da je stigla, a drugo pratiti što se nakon toga događa s ostalim stanovnicima mora.

Kožul pritom naglašava važnost neprekidnog praćenja. Znanstvenicima trebaju podaci kroz dulje razdoblje, a u njihovu prikupljanju mogu pomoći i ribari, ronioci te građani koji primijete nešto neobično.

Ako je riječ o ulovljenoj ribi, za prepoznavanje je posebno korisna fotografija na kojoj se cijeli primjerak vidi s bočne strane. Kožul poziva građane da se jave Institutu za more i priobalje, čiji djelatnici mogu odrediti vrstu i dati daljnje upute. Za znanstveno zanimljive nalaze može se organizirati i preuzimanje primjerka radi laboratorijske obrade.

Na pitanje kako bi Jadran mogao izgledati za deset ili dvadeset godina, Kožul očekuje nastavak promjena, ali ne daje precizan rok. Smatra da se zagrijavanje odvija brže nego što su neka ranija znanstvena predviđanja sugerirala.

– Očekujemo da će u budućnosti biti još toga, samo je pitanje kako ćemo se prilagoditi – kaže.

Za ribare i druge ljude koji žive od mora zato će biti važno da znanstvena saznanja prate i konkretne upute. A prijava neobičnog ulova može biti mali, ali koristan doprinos: podatak koji stručnjacima pomaže pratiti kako se Jadran mijenja.

Foto: Facebook / imp-du