Zagreb diže porez na nekretnine na maksimum. Hoće li inspirirati i naše čelnike? Evo kako je sada

Grad Zagreb planira od početka iduće godine povećati porez na nekretnine na maksimalnih osam eura po četvornom metru, a prijedlog je upravo upućen u javno savjetovanje. Provjerili smo zato koliko se porez na nekretnine trenutačno plaća u gradovima i općinama Dubrovačko-neretvanske županije i tko ga je već povećavao.

Razlike su velike. Na jednom kraju ljestvice su gradovi i općine u kojima porez iznosi zakonski minimum od 60 centi po četvornom metru, dok na drugom doseže šest eura. Za nekretninu od 100 četvornih metara koja podliježe oporezivanju to je razlika između 60 i 600 eura godišnje.

Najvišu stopu u županiji imaju Korčula i Smokvica, gdje porez iznosi šest eura po četvornom metru. Do šest eura doseže i Blato, gdje se porez, ovisno o području na kojem se nekretnina nalazi, kreće od 3,72 do šest eura.

Korčula je pritom među lokalnim jedinicama koje su ove godine povećale porez. Lani je iznosio četiri eura po četvornom metru, a od 2026. iznosi šest eura.

Veliko povećanje dogodilo se i u Blatu. Tamo se 2025. porez kretao od 80 centi do 1,99 eura po četvornom metru, a ove godine raspon je povećan na 3,72 do šest eura.

Odmah ispod vrha je Mljet s 5,30 eura po četvornom metru, što je također povećanje u odnosu na prošlogodišnjih pet eura.

Porez od pet eura naplaćuju Orebić i Trpanj, dok u Dubrovniku, ovisno o području, iznosi od 60 centi do pet eura po četvornom metru.

Do pet eura doseže i Župa dubrovačka, u kojoj je porez ove godine također znatno povećan. Prošle godine ondje se plaćalo od 60 centi do 1,50 eura po četvornom metru, a sada se stopa kreće od dva do pet eura.

I u Janjini je gornja granica pet eura, no ondje nije riječ o povećanju cijelog raspona. Prošle godine porez je iznosio od četiri do pet eura, a ove od tri do pet eura, pa je najniža stopa zapravo smanjena.

U Konavlima porez iznosi od 60 centi do četiri eura, u Stonu četiri eura, a u Dubrovačkom primorju od 60 centi do 3,70 eura po četvornom metru.

Lumbarda i Vela Luka imaju stopu od tri eura, Lastovo 2,50 eura, a Slivno dva eura.

Puno povoljnije prolaze vlasnici nekretnina koje podliježu porezu u dolini Neretve. U Metkoviću i Pločama porez iznosi 60 centi po četvornom metru, isto kao i u Kuli Norinskoj i Zažablju. Pojezerje je tek nešto iznad toga sa 66 centi.

U Opuzenu se, ovisno o području, porez kreće od 60 do 80 centi po četvornom metru.

Razlika između najjeftinijih i najskupljih sredina najbolje se vidi na primjeru nekretnine od 100 četvornih metara. U Metkoviću, Pločama, Kuli Norinskoj ili Zažablju godišnji porez iznosi 60 eura, dok bi se u Korčuli ili Smokvici za istu površinu platilo 600 eura.

Ako Zagreb prihvati predloženo povećanje na osam eura po četvornom metru, porez za nekretninu iste površine iznosio bi 800 eura godišnje.

Pritom treba naglasiti da se porez na nekretnine ne plaća na svaku kuću ili stan. Među ostalim, ne plaća se na nekretnine koje služe za stalno stanovanje, kao ni na one koje se najmanje deset mjeseci godišnje iznajmljuju za stalno stanovanje.

Zakonom je propisano da porez na nekretnine može iznositi od 60 centi do osam eura po četvornom metru korisne površine godišnje, a gradovi i općine sami određuju njegovu visinu unutar tog raspona. Mogu odrediti i različite iznose ovisno o naselju, ulici, zoni ili drugim kriterijima.

Zagrebački prijedlog zato će sigurno biti zanimljiv i drugim lokalnim čelnicima, posebno u sredinama u kojima su stope još daleko od zakonskog maksimuma. Hoće li netko u Dubrovačko-neretvanskoj županiji slijediti njihov primjer, vidjet će se pri donošenju odluka za iduću godinu.