Od invazivne vrste do delicije: Plavi rak osvojio Opuzen, ali borba za Neretvu tek je počela

Može li jedan od najvećih ekoloških izazova u delti Neretve istodobno postati nova gastronomska i gospodarska prilika? Odgovor se pokušava pronaći kroz manifestaciju „Od mora do stola“, Festival plavog raka koji je  na Trgu kralja Tomislava u Opuzenu okupio lokalne ugostitelje, kuhare, ribare i brojne posjetitelje.

Festival, koji je organizirala Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, spojio je ono što se na prvi pogled čini nespojivim, zaštitu prirode i gastronomiju. U središtu svega bio je plavi rak (Callinectes sapidus), invazivna strana vrsta koja je u posljednja dva desetljeća postala jedan od ozbiljnijih izazova za ekosustav Neretve.

Stigao iz Atlantika, a danas je stanovnik Neretve

Plavi rak nije autohtona jadranska vrsta. Njegova je prirodna postojbina zapadna obala Atlantskog oceana, a u Sredozemlju je prisutan još od prve polovice 20. stoljeća. U hrvatskom dijelu Jadrana prvi je put zabilježen 2004. godine kod Pelješca, a pretpostavlja se da je u naše vode dospio balastnim vodama brodova.

Od tada se proširio duž jadranske obale, a posebno velike populacije razvile su se na području ušća Neretve. Stručni dokumenti i istraživanja upozoravaju da je riječ o agresivnom grabežljivcu koji može snažno utjecati na hranidbene lance i autohtone vrste.

Problem dodatno povećavaju njegova prilagodljivost i reproduktivni potencijal. Plavi rak dobro podnosi promjene temperature i saliniteta, može preživjeti i u uvjetima smanjene koncentracije kisika, a u delti Neretve uspostavio je stabilnu populaciju.

Najviše strada ono što je desetljećima hranilo Neretvu

Plavi rak hrani se širokim rasponom organizama. U njegovu prehranu ulaze školjkaši, manje ribe, rakovi i drugi organizmi, zbog čega njegova velika brojnost može poremetiti postojeću ravnotežu u osjetljivom ekosustavu delte.

Prema podacima Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, na području delte zabilježeni su negativni učinci poput smanjenja brojnosti autohtonog zelenog raka i kozica te nestajanja pojedinih bentoskih školjkaša. Posebnu zabrinutost predstavlja i utjecaj na riblji fond.

Upravo je zato pojačani i kontrolirani izlov jedan od ključnih načina upravljanja njegovom populacijom. U području Ušća Neretve provode se aktivnosti ciljanog izlova selektivnim alatima, a u projektima sudjeluju institucije, znanstvene ustanove i lokalni ribari.

Kada ekološki problem postane ručak

Tu počinje drugi dio priče o plavom raku.

Za razliku od brojnih invazivnih vrsta koje nemaju gotovo nikakvu gospodarsku vrijednost, plavi rak na svjetskim je tržištima poznata i cijenjena namirnica. Njegovo meso nutritivno je vrijedno, a istraživanja navode visok udio proteina, omega-3 masnih kiselina i cinka.

U Sjevernoj Americi plavi rak dio je tradicionalne gastronomije, dok se kao delicija konzumira i u drugim dijelovima svijeta. Upravo je ta činjenica otvorila mogućnost da se njegov kontrolirani izlov poveže s lokalnim ugostiteljstvom.

Ideja je jednostavna: ako se vrstu koja predstavlja prijetnju ekosustavu može legalno i održivo izlovljavati te pritom plasirati kao kvalitetnu namirnicu, tada se dio ekološkog problema može pretvoriti u gospodarsku aktivnost.

No, stručnjaci pritom naglašavaju da gastronomija sama po sebi ne može „riješiti“ problem invazivne vrste. Ona je tek jedan od alata u širem sustavu upravljanja populacijom.

„Od mora do stola“ – ekologija na tanjuru

Upravo je takvu poruku poslao i ovogodišnji festival u Opuzenu. Posjetitelji su kroz edukativne i gastronomske sadržaje mogli upoznati plavog raka, saznati više o njegovu utjecaju na deltu Neretve te kušati jela pripremljena od ove sve prisutnije vrste.

Organizatori su naglasak stavili na poticanje izlova i uključivanje plavog raka u lokalnu gastronomsku ponudu. Festival je pritom dio šireg nastojanja da se problem sagleda iz više kutova – kroz zaštitu prirode, suradnju s ribarima, razvoj gastronomije i stvaranje novih mogućnosti za lokalno gospodarstvo.

Ovogodišnje izdanje održano je u okviru projekta bePrepARed, koji se provodi kroz program prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2021. – 2027., a među aktivnostima su i rješenja temeljena na prirodi te izlov plavog raka selektivnim vršama na području Posebnog ornitološko-ihtiološkog rezervata Ušće Neretve.

Od uljeza do neretvanske namirnice

Plavi rak tako prolazi neobičan put. U Neretvu je stigao kao neželjeni gost, a danas postaje namirnica koju lokalni kuhari sve češće uključuju u svoju ponudu.

U tome je i glavna poruka festivala a to je ne ignorirati problem, nego ga pokušati riješiti tako da se istodobno zaštiti priroda i pronađe korist za lokalnu zajednicu.

Za Neretvu, čiji su život i gospodarstvo stoljećima snažno povezani s vodom, ribarstvom i plodovima mora, takav pristup ima dodatnu težinu. Ako se izlov invazivne vrste može povezati s radom ribara, ponudom restorana i turističkom promocijom, tada se jedan dio prirodnog izazova pretvara u novu vrijednost.

Ipak, iza atraktivnog tanjura s plavim rakom ostaje ozbiljna poruka: cilj nije uzgojiti što više plavog raka, nego smanjiti njegov negativan utjecaj na autohtoni ekosustav.

Upravo zato „Od mora do stola“ nije samo gastronomski festival. To je pokušaj da se javnosti pokaže kako zaštita prirode ne mora biti suprotstavljena gospodarstvu – naprotiv, kada se znanje, institucije, ribari i lokalna zajednica udruže, ekološki problem može postati poticaj za pronalaženje novih, održivijih rješenja.

A plavi rak, nekada tek neželjeni stanovnik Neretve, tako sve više postaje simbol jedne nove ideje: ono što moramo uklanjati iz prirode, možda možemo istodobno pretvoriti u vrijednost na tanjuru.