Mali „Ružičasti san” koji je ispisao povijest: Kako je Bukovčeva studija postala najskuplja hrvatska slika

Ružičasti san Vlaha Bukovca prošlog je tjedna za umjetnost zaintrigirao čak i one kojima kultura inače nije zanimljiva. Naime, ovo ulje na platnu iz Bukovčeve praške faze prodano je za 475 tisuća eura, što je rekordna cijena postignuta za neko Bukovčevo djelo, ali i najskuplje prodana slika nekog hrvatskog umjetnika. Riječ je o manjoj verziji poznatog Bukovčevog akta o čemu smo razgovarali s Lucijom Vuković, koja s Petrom Vugrinec u Klovićevim dvorima sprema izložbu posvećenu upravo praškom razdoblju Bukovčevog stvaralaštva.

“Slika Ružičasti san, ona izvorna koju smo mi do sada poznavali, nastala je 1916. Riječ je o aktu velikih dimenzija, jednom reprezentativnijih aktova u njegovom slikarstvu, koji je nastao u praškom razdoblju njegovog života i djelovanja. Bukovac je bio poznat kao portretist, izrađivač velikih javnih narudžbi, međutim akt mu je uvijek bio važna tema, a osobito u praškom razdoblju. Ta slika bila je u Bukovčevom vlasništvu cijelog njegovog života, a do iza Drugog svjetskog rata bila je u vlasništvu njegove obitelji, nakon čega je prodana za predsjednički kabinet u Beogradu. Jako je zanimljivo što je pronađena i ova manja varijanta te slike koja je uvijek bila iznimno cijenjena i iznimno vrijedna”, pojasnila je Vuković, inače viša kustosica Dubrovačkih muzeja.

Pronalazak manje verzije slike nije neuobičajen kod Bukovca, pojašnjava Vuković, budući da je to bio dio njegove stvaralačke prakse. Naime, Bukovac je često radio slike manjih dimenzija, to su bile studije koje je dorađivao da bi izradio veće i reprezentativnije slike, stoga se vjeruje da je o tome riječ i kada je u pitanju mali Ružičasti san koji će se moći vidjeti na izložbi posvećenoj Bukovčevom praškom razdoblju.

“Praško razdoblje je izuzetno važno i zanimljivo, jer se radi o jednom dosta dugom razdoblju – od 1903. do 1922. godine – koje Bukovac provodi izvan domovine. U Prag je došao kao već afirmiran slikar pa postaje profesor Akademije likovnih umjetnosti, međutim ponovno se treba nametnuti i ostvariti u novoj sredini. Upravo se tim temama bavimo na izložbi. Praško razdoblje je dosta nepoznato, mali je broj djela koje nalazimo u Pragu, a Bukovčevo prisustvo, odnosno tragovi njegovog boravka u Pragu su dosta fragmentirani. Izložbom želimo prikupiti, analizirati i otvoriti pitanja, ali i otvoriti put za neka nova istraživanja. Zanima nas koliko je mogao utjecati na razvoj češke suvremene umjetnosti, budući da je radio s mladim naraštajima i da upravo iz njegove klase potječu neke avangarde skupine poput recimo grupe Osma”, rekla je Vuković.

Izložba Između svjetlosti i sjene treća je izložba ciklusa Vlaho Bukovac u Europi koji je u Klovićevim dvorima utemeljitelja hrvatske moderne predstavila kroz tri razdoblja njegova života, odnosno tri ključna grada njegova stvaralaštva: Pariz, Zagreb i Prag.

“U tadašnjim europskim slikarskim krugovima Bukovac je bez sumnje bio afirmiran slikar, bilo da govorimo o pariškom razdoblju kada je izlagao na najvećim svjetskim izložbama i na Pariškom salonu. U Zagreb dolazi kao jedna vrsta zvijezde i oko sebe okuplja mlade umjetnike te zaista jest pokretač i osnivač našeg modernog slikarstva. S tim mladim umjetnicima se predstavlja na svjetskim izložbama, poput one u Budimpešti, a i za vrijeme jednogodišnjeg boravka u Beču kritika se pozitivno osvrće na njegovo stvaralaštvo. On je za života već bio priznat slikar koji je živio od svog rada i izlagao na svjetskim izložbama. Međutim, ono što nas najviše zanima je percepcija Bukovca s odmakom te kontekstualizacija njegova rada u europskom i širem kontekstu. Zanima nas mišljenje stranih stručnjaka o njegovom stvaralaštvu, zbog čega su na našim izložbama angažirani strani povjesničari umjetnosti, pa na ovoj posljednjoj surađujemo s Vjerom Borozan, profesoricom Akademije likovnih umjetnosti u Pragu, koja se u svojoj doktorskoj disertaciji bavila i djelom Vlaha Bukovca”, rekla je Vuković i istaknula kako je u fokusu izložbe Bukovčev doprinos češkoj povijesti umjetnosti tijekom dvadesetogodišnjeg boravka u Pragu.

Izložba Između svjetla i sjene. Vlaho Bukovac – praško razdoblje 1903.- 1922. otvara se 12. studenog, a izložba će se u Klovićevim dvorima moći pogledati do 14. ožujka.