Koliko godišnje zarađuju i na što troše Hrvatske ceste, poslovanje im nije najsjajnije

Samo pod upravljanjem državne tvrtke Hrvatske autoceste, godišnji prihodi od naplate cestarina premašuju 430 milijuna eura bez PDV-a. Kada se tome pridodaju privatni koncesionari koji upravljaju Istarskim ipsilonom i dionicom Zagreb–Macelj, ukupna zarada na mreži autocesta doseže više od 500 milijuna eura godišnje. Iako brojke zvuče impresivno, slika je znatno složenija od jednostavnog zbroja naplaćenih prolaza na kućicama.

Glavninu prihoda ostvaruje tvrtka koja upravlja s više od tisuću kilometara ključnih prometnih pravaca. Samo u toj mreži godišnji prihod od cestarine iznosi oko 430 milijuna eura, dok ukupni poslovni prihodi dostižu oko 432 milijuna eura. Koncesionari koji drže preostale dionice dodaju tome još 80 do 100 milijuna eura.

ijekom ljetnih mjeseci, kada autocestama prođe više desetaka milijuna vozila, naplati se više od polovice ukupnog godišnjeg iznosa. U najudarnijim vikendima kolovoza na prometnicama pod državnim nadzorom naplati se i po 8 milijuna eura cestarine u samo tri dana. Nakon što se zbroje prihodi, postavlja se pitanje čiste zarade. Usprkos stotinama milijuna prikupljenih eura, poslovanje se odvija na granici pozitivne nule ili uz blagi gubitak.

Naime, ogroman dio prihoda troši se na servisiranje kredita koji su podignuti upravo za gradnju tih autocesta, tu je i tekuće održavanje, amortizacija, energetske troškove i plaće za oko 2.700 zaposlenih. Cestarina stoga ne predstavlja čisti profit, nego pogonsko gorivo za otplatu duga i održavanje visoke razine sigurnosti.

Sadašnji model s 339 naplatnih kućica polako odlazi u povijest. Uvođenjem novog, elektroničkog sustava naplate putem očitanja registracijskih pločica i moderniziranih uređaja za bezkontaktnu naplatu, cilj je smanjiti gužve na ulazima i izlazima.

Investicija u nove tehnologije trebala bi smanjiti operativne troškove održavanja fizičkih naplatnih mjesta. Time će se stvoriti prostor da značajniji dio prikupljenih stotina milijuna eura umjesto na hladni pogon i čekanje u koloni ode na daljnju modernizaciju hrvatske prometne mreže.