Gradite kuću, a iskopate amfore, srkofag… Dođu arheolozi, stane sve, otkriva se baština, a trošak – tvoj!?
JUGinfo
19. kolovoza 2026.
Prije nekog vremena sjedio sam na kavi s vlasnikom zemljišta u okolici Dubrovnika. Plan mu je bio jednostavan, izgraditi kuću. Gradnja je već krenula kada su tijekom iskopa za bazen počele izlaziti stvari koje nitko nije očekivao. Prvo nešto neobično. Zatim novčići. Pa dijelovi amfora i na samom kraju – sarkofag, piše Goran Pikunić.
Od tog trenutka projekt nekretnine postao je arheološko istraživanje.
Uključili su se arheolozi i stručnjaci, radovi su stali, krenula su istraživanja. Vlasniku, kaže, nije smetalo što je pronašao dio povijesti. Naprotiv, bilo mu je fascinantno promatrati proces, ali problem je bio nešto drugo: vrijeme, trošak i neizvjesnost.
Prema pravilima, prije odobrenja arheološkog istraživanja investitor mora dokazati da ima osigurana sredstva za njegovo financiranje i priložiti financijski plan. Kada se nalazište otkrije, nitko unaprijed ne može sa sigurnošću reći koliko će istraživanje trajati, koliko će koštati ni kada će gradnja moći biti nastavljena. I tu nastaje zanimljiv problem.
Društvo želi da se arheološki nalazi prijavljuju jer predstavljaju javni interes. Istodobno, velik dio financijskog i vremenskog rizika tradicionalno pada na pojedinca koji je slučajno nešto pronašao.
Ako vlasnik zna da ga prijava može koštati desetke tisuća eura, zaustaviti projekt mjesecima i stvoriti neizvjesnost oko korištenja zemljišta kakav mu se poticaj stvara?
Zanimljivo je da je krajem 2025. Ministarstvo kulture otvorilo savjetovanje za promjene kojima bi se, u određenim slučajevima, arheološka istraživanja financirala iz državnog proračuna kada fizička osoba gradi ili obnavlja građevinu za propisane svrhe. To pokazuje da je problem prepoznat.
Ključno pitanje nije treba li štititi arheološku baštinu. Naravno da treba. Pitanje je: kako napraviti sustav u kojem je građaninu u interesu prijaviti ono što pronađe? Jer ako je arheološko nalazište javni interes cijelog društva, zašto bi najveći dio rizika snosio vlasnik koji ga je slučajno pronašao?
