Postoji li alternativa Konavlima? Unatoč prometnom kolapsu gotovo nitko ne predlaže preusmjeravanje tranzita

Nakon što su prošlog vikenda Konavle bile prometno blokirane zbog višesatnih kolona prema Crnoj Gori, nameće se pitanje postoji li uopće alternativni pravac kojim bi se dio tranzitnog prometa mogao preusmjeriti.

Zanimljivo je da se u hrvatskim, crnogorskim i albanskim medijima gotovo uopće ne raspravlja o toj mogućnosti. Većina izvještaja govori o povećanju kapaciteta graničnih prijelaza, ali ne i o promjeni prometnih koridora.

Teoretski, putnici iz Njemačke, Austrije, Švicarske i drugih zapadnoeuropskih država prema Albaniji i Kosovu mogu birati nekoliko ruta. Jedna vodi preko Bosne i Hercegovine i Srbije, druga preko Italije trajektima prema Baru ili Draču, a postoji i pravac preko Mađarske, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Međutim, nijedna od tih opcija nije ozbiljnije zaživjela.

Razlog je jednostavan, a to je jer prometni pravac preko Slovenije, Hrvatske i Crne Gore u većini slučajeva ostaje najkraći. Put preko Bosne i Hercegovine i Srbije uključuje dodatna granična čekanja i dulju vožnju, dok trajektne linije iz Italije predstavljaju znatno skuplju opciju i imaju ograničene kapacitete.

Ni hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović nije govorio o preusmjeravanju prometa. Umjesto toga najavio je infrastrukturna ulaganja, među kojima su povećanje kapaciteta graničnog prijelaza Karasovići i izgradnja brze ceste do Čilipa.

Sličan pristup imaju i crnogorske vlasti. Umjesto traženja novih tranzitnih koridora, govori se o poboljšanju infrastrukture i učinkovitijem radu graničnih službi.

To znači da će se i sljedećih godina najveći dio prometa prema Albaniji i Kosovu vjerojatno nastaviti odvijati upravo preko Konavala i to u oba turnusa tranzita jer je prvi početkom kolovoza, a drugi povratni nakon dva ili tri tjedna kad se ljudi iz svojih zavičaja vraćaju u države u kojima rade.