Tko sve dolazi raditi u Hrvatsku: Više od 56 tisuća dozvola izdano u DNŽ, ali dio zahtjeva – odbijen!
Kate Šutalo Cvjetković
31. srpnja 2026.
Nedavna presuda u slučaju stranog državljanina koji je želio raditi na Korčuli ponovno je otvorila pitanje sigurnosnih provjera stranih radnika u Hrvatskoj. Naime, njegov zahtjev za dozvolu za boravak i rad nije prošao nakon što su nadležna tijela u postupku sigurnosne provjere uzela u obzir i sadržaj objavljen na njegovim društvenim mrežama. Smatrajući da mu je time nanesena nepravda, pokrenuo je upravni spor protiv države.
Slučaj je izazvao veliku pozornost jer se događa u trenutku kada Hrvatska, pa tako i Dubrovačko-neretvanska županija, nikada nije imala više stranih radnika. Istodobno, u javnosti se sve češće postavlja pitanje provjeravaju li se dovoljno osobe koje dolaze raditi u Hrvatsku, osobito kada je riječ o radnicima iz država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Na društvenim mrežama posljednjih su godina zabilježeni i slučajevi u kojima su pojedini strani radnici objavljivali ili javno veličali događaje i simbole koji kod građana, posebno na dubrovačkom području koje je tijekom Domovinskog rata bilo izloženo brutalnoj agresiji, izazivaju snažne reakcije i negativna sjećanja.
Koliko se zahtjeva za izdavanje dozvola uopće odbija i može li se iz tih brojki zaključiti koliko su sigurnosne provjere stroge?
Više od 56 tisuća dozvola u šest godina
Podaci Policijske uprave dubrovačko-neretvanske pokazuju da je od početka 2021. godine do 28. srpnja ove godine izdano 56.662 dozvole za boravak i rad, dok je u istom razdoblju doneseno 742 rješenja o odbijanju zahtjeva.
Po godinama brojke izgledaju ovako:
| Godina | Odobreno | Odbijeno |
|---|---|---|
| 2021. | 4.432 | 76 |
| 2022. | 7.534 | 95 |
| 2023. | 10.259 | 71 |
| 2024. | 12.949 | 165 |
| 2025. | 12.534 | 285 |
| 2026. (do 28. srpnja) | 8.954 | 50 |
Trend jasno pokazuje kako je potreba za stranom radnom snagom iz godine u godinu rasla. U samo četiri godine broj odobrenih dozvola gotovo se utrostručio u odnosu na 2021. godinu.
S druge strane, odbijenice su i dalje rijetke. Gleda li se omjer odobrenih i odbijenih zahtjeva, proizlazi da se odbija tek mali postotak zahtjeva. Najviše ih je bilo prošle godine, kada je doneseno 285 rješenja o odbijanju, dok ih je ove godine, zaključno s 28. srpnja, bilo samo 50.
Razlozi odbijanja ostaju nepoznati
Ono što iz samih brojki nije moguće zaključiti jest zašto su zahtjevi odbijeni.
Iz Policijske uprave dubrovačko-neretvanske za naš portal nisu naveli razloge odbijanja niti su odgovorili koliko je negativnih rješenja doneseno zbog sigurnosnih procjena, a koliko zbog administrativnih razloga poput nepotpune dokumentacije, neispunjavanja zakonskih uvjeta ili drugih prepreka propisanih Zakonom o strancima.
Upravo zato nije moguće zaključiti koliki dio odbijenica otpada na osobe koje su procijenjene kao sigurnosni rizik.
Sigurnosna provjera jedan je od elemenata postupka
Prema Zakonu o strancima, prije izdavanja dozvole za boravak i rad nadležna tijela provode propisane provjere. Jedan od elemenata postupka može biti i sigurnosna procjena, odnosno utvrđivanje postoje li okolnosti zbog kojih bi boravak određene osobe mogao predstavljati prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili javnom poretku.
Nedavni slučaj s Korčule pokazao je da u takvim procjenama mogu biti relevantne i javno dostupne objave na društvenim mrežama ako ih nadležna tijela smatraju važnima za sigurnosnu procjenu. Međutim, sadržaj i metodologija sigurnosnih provjera nisu javni, pa se pojedinačne odluke uglavnom ne obrazlažu detaljno.
Gospodarstvo bez stranih radnika teško može funkcionirati
Istodobno, poslodavci upozoravaju kako bi bez stranih radnika bilo gotovo nemoguće osigurati dovoljan broj zaposlenih tijekom turističke sezone. Hoteli, restorani, građevinske tvrtke, dostavne službe i trgovine već godinama ovise o radnicima iz Nepala, Filipina, Indije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije i drugih zemalja.
Zbog toga se sve češće pokušava pronaći ravnoteža između potreba gospodarstva i sigurnosnih interesa države. Dok poslodavci traže brže izdavanje dozvola, dio javnosti smatra da sigurnosne provjere moraju biti temeljite, osobito kada postoje okolnosti koje bi mogle izazvati zabrinutost.
Brojke iz Dubrovačko-neretvanske županije pokazuju da se velika većina zahtjeva odobrava. No bez podataka o razlozima odbijanja ostaje nepoznato koliko su negativnih rješenja posljedica sigurnosnih procjena, a koliko administrativnih ili drugih zakonskih razloga. Upravo zato svaki pojedinačni slučaj, poput onoga s Korčule, izaziva znatno veću pozornost od same statistike.
