Dok HGSS u Hrvatskoj spašava besplatno, u nekim europskim državama račun doseže i nekoliko tisuća eura
Kate Šutalo Cvjetković
1. kolovoza 2026.
Ljeto za pripadnike Hrvatske gorske službe spašavanja tradicionalno znači povećan broj intervencija. Gotovo svakodnevno spašavaju ozlijeđene planinare, turiste koji su podcijenili zahtjevnost terena, izgubljene izletnike ili osobe koje su se našle u nevolji na teško dostupnim područjima. Posljednjih dana i na krajnjem jugu Hrvatske zabilježeno je više zahtjevnih akcija, što ponovno otvara pitanje koje se često postavlja u javnosti – tko zapravo plaća ta spašavanja?
Odgovor je jednostavan, u Hrvatskoj spašena osoba u pravilu ne plaća ništa. HGSS je javna, dobrovoljna i humanitarna služba, a troškovi njezina rada financiraju se iz državnog i lokalnih proračuna. Spašavanje je besplatno i za hrvatske građane i za strane turiste.
No, takva praksa nije pravilo u Europi.
Najpoznatiji primjer je Austrija, gdje se troškovi gorskog spašavanja vrlo često naplaćuju. Posebno je skupo spašavanje helikopterom, pa računi mogu doseći nekoliko tisuća eura. Upravo zato mnogi planinari i skijaši prije odlaska u austrijske Alpe ugovaraju posebno osiguranje koje pokriva troškove spašavanja.
Sličan model, iako nešto blaži, primjenjuju Italija i Španjolska. U Italiji su hitna medicinska spašavanja uglavnom pokrivena javnim zdravstvenim sustavom, no pojedine regije naplaćuju intervencije kada se utvrdi da nije postojala medicinska hitnost ili je do nesreće došlo zbog očite nepažnje. U Španjolskoj pojedine autonomne zajednice također imaju mogućnost naplatiti troškove ako je spašavanje bilo posljedica grubog nemara ili ignoriranja upozorenja.
Francuska većinom zadržava besplatan sustav spašavanja u planinama, ali na skijalištima se intervencije često naplaćuju korisnicima, dok se posljednjih godina sve više raspravlja i o mogućnosti naplate onima koji svjesno preuzimaju velike rizike.
S druge strane, Hrvatska je po modelu financiranja bliža Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori, gdje se akcije gorskog spašavanja u pravilu ne naplaćuju građanima ni turistima, već ih financira država odnosno javni sustav spašavanja.
