Liječnica odaje tajnu: Koliko hladnih piva smijemo popiti po ovom vremenu

Visoke temperature koje su zahvatile Hrvatsku mogu biti ozbiljan zdravstveni rizik, osobito za starije osobe, kronične bolesnike, djecu i osobe koje rade ili borave na otvorenom. Marija Mašanović iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo upozorava kako je u razdoblju toplinskog vala najvažnije prilagoditi svakodnevne navike i na vrijeme prepoznati znakove iscrpljenosti organizma.

“Trebamo se skloniti s vrućine i što više boraviti u zatvorenom, zaštićenom prostoru, rashlađivati tijelo i unositi dovoljno tekućine. Treba pomoći drugima, a ako imate neke zdravstvene probleme, lijekove držati na temperaturi ispod 25 stupnjeva Celzija i redovito ih uzimati”, istaknula je Mašanović.

Dodaje kako simptome poput glavobolje, tjeskobe, jake žeđi, vrtoglavice, slabosti i pojačanog znojenja ne treba zanemariti.

“Ako ste na otvorenom i osjetite takve simptome, potrebno je ući u hladniji prostor, izmjeriti tjelesnu temperaturu te pratiti simptome i njihovo napredovanje. Vodu treba piti polako, u manjim gutljajima. Ako se javi visoka temperatura, ne treba je spuštati lijekovima, nego odmah započeti s mehaničkim hlađenjem. Treba se rashlađivati lepezom ili ventilatorom, stavljati hladne obloge na područje vrata, pazuha i prepona kako bi se hladile velike krvne žile te istodobno pozvati hitnu medicinsku pomoć ako osoba ima ozbiljne simptome”, poručila je Mašanović.

Idealno bi bilo izbjegavati boravak na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana, ako je to moguće.

“Već nakon devet ili deset sati ujutro asfalt i beton, osobito u gradskim središtima, počinju snažno isijavati toplinu. Sve što morate obaviti, planirajte rano ujutro ili navečer. Isto vrijedi i za kuhanje – ostavite ga za kasnije večernje sate kada temperature padnu. Tada treba širom otvoriti prozore kako bi kroz dom cirkulirao svjež noćni zrak”, pojasnila je.

Veliku ulogu tijekom toplinskog vala ima i prehrana. Mašanović preporučuje lagane obroke bogate voćem i povrćem koje sadrži puno vode.

“Obroci trebaju biti jednostavni i bogati voćem i povrćem. Dinja, lubenica, maline, breskve, rajčica, celer, zelena salata i luk sadrže mnogo vode, vitamina i minerala te dodatno osvježavaju organizam. Potrebno je piti između dvije i tri litre vode dnevno. Znojenje je prirodan način na koji se tijelo hladi, ali zbog toga gubimo velike količine tekućine koje moramo nadoknaditi. Hrana neka bude što manje pržena, pečena i masna, a treba izbjegavati i previše slatke namirnice te alkohol jer dodatno dehidriraju organizam. Jedna hladna piva može biti granica, ali više od toga dodatno dehidrira organizam, pojačava izlučivanje tekućine i znojenje te otežava podnošenje visokih temperatura”, zaključila je Mašanović.