JESTE LI ZNALI? Prva ženska klapa u povijesti osnovana je na Korčuli, a žene su na Omišu na svoju konkurenciju čekale 25 godina
Dora Lozica
27. lipnja 2026.
Jeste li znali da je prva ženska klapa u povijesti osnovana na Korčuli? Danas ih je na omiškoj pozornici nastupilo gotovo 200, no put do ravnopravnosti bio je dug četvrt stoljeća.
Kad danas gledamo važnu ulogu koju žene imaju u klapskom svijetu, lako je zaboraviti da je klapsko pjevanje desetljećima bilo gotovo isključivo muški svijet. Od Ane Antunović, prve žene koja je primljena u Festivalsko vijeće, Lucije Rudan od čijih je stihova legendarni Dinko Fio skladao gotovo sve svoje skladbe, „ćeri postolara Frane“ Franke Sovulj, Vedrane Milin Ćurin koja doslovno doktorirala žensko klapsko pjevanje napisavši temeljne definicije, do nezaboravne Ilke Zec Đapo, njene kćeri, podjednako karizmatične Pauline Đapo ili jedinstvene Terezije Kusanović (…), žene su tvrdoglavom upornošću tražile svoje uloge bez kojih je danas, na početku jubilarnog 60. izdanja, teško zamisliti glasoviti Festival dalmatinskih klapa u Omišu.
Malo je poznato da je upravo otok Korčula prvi probio tu barijeru, odnosno, da su Korčulanke prve započele dug i mukotrpan put ravnopravnosti na najpoznatijoj klapskoj pozornici svijeta. Naime, prva ženska klapa u povijesti Dalmacije osnovana je u Blatu na otoku Korčuli. Ženska klapa Žetalice osnovana je davne 1966. godine, godinu dana prije nego što će u Omišu biti održan prvi Festival dalmatinskih klapa. Time su Blajke postale pionirke jednog pokreta koji će desetljećima kasnije potpuno promijeniti klapsku scenu.
No put do potpune afirmacije bio je dug, a započeo je još ranije nego što su Blajke odlučile blasfemično osnovati žensku klapu. Notni zapisi klapskih, narodnih pjesama za žene sežu do druge polovice 19. stoljeća. Muško pjevanje bilo je društveno prihvatljivo i uobičajeno, no žensko klapsko pjevanje bilo je također prepoznato i zapisano u samim počecima, iako su brojni zagovornici muškog pjevanja tvrdili drugačije.
Na omiškoj pozornici prve su pjevačice nastupile 1974. godine, ali samo u nenatjecateljskom programu. Radilo se o ženskom sastavu “Filip Dević”, čiji je nastup tada mnogima bio više zanimljivost nego najava velikih promjena. Pravi povijesni trenutak dogodio se dvije godine kasnije.
Na 10. Festivalu dalmatinskih klapa 1976. godine nastupila je ženska klapa Zadranke, prva koja se odvažila stati na pozornicu u ravnopravnoj natjecateljskoj konkurenciji s muškim klapama. Pjevale su isti repertoar, u istom homofonom četveroglasju, prema jednakim pravilima i pred istim stručnim ocjenjivačkim sudom.
Tijekom godina, njihovi najveći uspjesi ostvareni su u konkurenciji muškaraca, u vremenu kada posebna ženska kategorija još nije postojala. U tom kontekstu, posebno izdvajamo 1984. godinu kad su Zadranke, u muškoj konkurenciji, odnijele apsolutnu pobjedu, a to znači prvu nagradu žirija i prvu nagradu publike!
Kako su godine prolazile, ženskih je klapa bilo sve više. Organizatori su još početkom osamdesetih primjećivali da četveroglasno žensko pjevanje više nije iznimka nego novi, snažni val na klapskoj sceni. Unatoč tome, trebalo je proći čak 16 godina od prvog natjecateljskog nastupa Zadranki da žene napokon dobiju vlastitu natjecateljsku konkurenciju i to zahvaljujući povratku Ljube Stipišića Delmate kao umjetničkog direktora festivala.
Zahvaljujući njemu, 1991. godine Festival dalmatinskih klapa u Omišu uvodi posebnu natjecateljsku Večer ženskih klapa, čime one napokon dobivaju ravnopravan prostor za vlastito umjetničko vrednovanje. Možemo slobodno reći da su žene prvo morale pobijediti muškarce u njihovoj kategoriji kako bi ostvarile pravo imati svoju, a upravo su to i napravile. Do danas je na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu nastupilo gotovo 200 ženskih klapa iz Hrvatske i inozemstva.
Iako su ženske klape vlastitu natjecateljsku konkurenciju dobile tek 1991. godine, danas među najtrofejnijim klapama u povijesti festivala imaju čak dvije klape s po tri apsolutne pobjede – Armorin i Cesarice. Time su izjednačene s muškim velikanima poput Šibenika i Šufita, a ispred su brojnih legendarnih muških klapa, uključujući Ošjak, Bošket i mješovite Kampanele.
Jedino je Cambi, s četiri apsolutne festivalske pobjede, i dalje na samom vrhu povijesne ljestvice FDK-a. No, sudeći prema razvoju ženskog klapskog pjevanja posljednjih desetljeća, nije nemoguće da upravo neka ženska klapa jednog dana preuzme taj rekord.
FOTO: FDK Omiš
