Zdravstveni nadzor u crvenom zbog ebole: “Nema mjesta panici, ali svijet je danas globalno selo”

Posljednjih dana ponovno se govori o eboli i pojačanom nadzoru zdravstvenih institucija nakon novih slučajeva zabilježenih u Africi. Iako sama pomisao na virus koji nosi visoku smrtnost izaziva nelagodu, šef Odjela za infektologiju dubrovačke Opće bolnice dr. Stjepan Đuričić kaže kako razloga za paniku u Hrvatskoj zasad nema, ali sustav nadzora postoji upravo zato da bi se na vrijeme reagiralo ako bi došlo do unosa bolesti.

Kako pojašnjava, ovo nije prva epidemija ebole s kojom se svijet suočava.

“Od kada je virus otkriven 1976. godine, ovo bi bila otprilike sedamnaesta epidemija. Najčešće se javlja na području centralne Afrike, odnosno Demokratske Republike Kongo, Ugande i okolnih područja. Ovo je četvrta epidemija koja je proglašena javnozdravstvenom ugrozom na međunarodnoj razini”, rekao je Đuričić.

Dodaje kako brojke pokazuju zašto su Svjetska zdravstvena organizacija i europske institucije podigle razinu epidemiološkog nadzora.

“Od početka svibnja do danas zabilježeno je oko 480 visoko suspektnih ili potvrđenih slučajeva, a otprilike četvrtina oboljelih je preminula. Moguće je da su stvarne brojke i veće s obzirom na područja na kojima se bolest pojavljuje”, kaže.

Iako ebola nema način prijenosa poput gripe ili koronavirusa, problem predstavlja izrazito visoka smrtnost koja, prema riječima infektologa, može dosezati između 60 i 90 posto.

Ljudi se najčešće zaraze kontaktom s krvlju ili tjelesnim izlučevinama oboljele osobe. Inkubacija traje do 21 dan, a u tom razdoblju osoba nije zarazna za okolinu. Opasnost nastaje kada se razvije sama bolest.

“Kada krenu temperatura, povraćanje, bolovi u mišićima, krvarenja i multiorganska zatajenja, tada i bolesnik i briga o njemu postaju zarazni za okolinu”, objašnjava Đuričić.

Naglašava kako Hrvatska trenutno nije u izravnoj ugrozi jer nema direktnih letova prema pogođenim područjima Afrike, ali upozorava da današnji način putovanja zahtijeva stalni oprez.

“Nismo u nekoj neposrednoj ugrozi, ali moramo biti svjesni da je svijet postao globalno selo i da se danas relativno jednostavno može putovati s jednog kraja svijeta na drugi. Zato postoje preventivne mjere i sustav nadzora koji bi bio aktiviran kada bi došlo do unosa ebole u Hrvatsku”, kaže.

Za ebolu i dalje ne postoji specifičan lijek.

“Pacijenti se liječe potpornom terapijom, stabilizacijom organizma i zbrinjavanjem komplikacija koje bolest izaziva. Specifičnog lijeka zasad nema”, rekao je.

Situaciju dodatno otežavaju ratna zbivanja u pojedinim dijelovima Konga, što usporava otkrivanje i liječenje oboljelih.

Iako zdravstvene institucije pomno prate razvoj situacije, infektolozi poručuju kako nema razloga za paniku, ali ni za podcjenjivanje rizika kada je riječ o zaraznim bolestima u današnjem globalno povezanom svijetu.