Sve češći prizori iz Jadrana bude pitanja. Ipak, prije ćete dobiti na lotu nego vidjeti morskog psa
Barbara Horvat
4. svibnja 2026.
Sve češće snimke morskih pasa u Jadranu posljednjih mjeseci podižu prašinu na društvenim mrežama, ali i među prvim kupačima. No, stvarnost je daleko manje dramatična nego što se na prvu čini.
Kako pojašnjava Alen Soldo sa Sveučilišnog odjela za studije mora Sveučilište u Splitu, riječ je prije svega o – ljudima, a ne o morskim psima. „Danas imamo puno više ljudi na moru, svi nose mobitele i kamere, a sadržaj se brzo dijeli. Ne bih rekao da ima više morskih pasa, nego više snimki“, ističe Soldo.
Paradoksalno, dok ih na ekranima viđamo sve češće, u stvarnosti ih je sve manje.
Mediteran se smatra najugroženijim morem na svijetu kada je riječ o hrskavičnim ribama, a Jadran je u još lošijoj poziciji. Prema istraživanjima, više od 70 posto vrsta u Jadranu je ugroženo. U Jadranu su zabilježene 33 vrste morskih pasa, no to ne znači da sve ovdje stalno žive. Neke, poput velike bijele psine, tek povremeno zalaze u naše more.
A ono što najviše zanima javnost – postoji li realna opasnost?
Od sredine 19. stoljeća zabilježeno je svega šest smrtonosnih napada, a posljednji se dogodio davne 1974. godine kod Rogoznice. Nakon toga zabilježen je još samo jedan napad, 2008. godine, i to bez smrtnog ishoda. „Veća je šansa da dvaput u tjednu dobijete na lotu nego da vidite morskog psa, a kamoli da vas napadne“, slikovito objašnjava Soldo.
Razlozi njihovog nestajanja leže u biologiji, ali i u čovjeku. Morski psi sporo rastu, kasno se razmnožavaju i imaju mali broj mladih, što ih čini iznimno osjetljivima na prekomjerni izlov. Iako je danas većina vrsta zakonski zaštićena, oporavak ide sporo, a neke su iz Jadrana već nestale – tri vrste nisu viđene desetljećima.
Dok mi snimamo i dijelimo svaki susret s morem, broj tih susreta u stvarnosti sve je manji. I to je možda jedina brojka koja bi nas trebala zabrinuti.
