Kakve veze imaju zmije i iscjelitelji? Što je istina, a što konavoski mitovi o toj fascinantnoj životinji

U vremenu kada se čini da su sve priče već ispričane, jedno predavanje vodi nas u umalo zaboravljeni svijet zmija, zmijarstva i tajanstvenih iscjelitelja. U Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima povjesničar Ivan Timon Kus govorit će o simbolici zmija u Konavlima, počevši od antike i mitova pa do zmijarstva i legendarnog Balda Radovića. Predavanje će se održati u četvrtak, 23. travnja, u 19 sati.

„Sve vuče korijene još od Ilira. Simbolika zmije na ovim prostorima nije tek lokalna zanimljivost, već dio duboko ukorijenjene kulturne matrice koja se razvija još od 2. stoljeća prije Krista. Kroz stoljeća, ta se simbolika ispreplitala s rimskom tradicijom, ostavljajući tragove koji su i danas vidljivi”, ističe Kus. 

Zmija nikada nije bila jednoznačan simbol.

“Istodobno je izazivala strah i poštovanje. Bila je znak mudrosti, lukavosti i brzine, ali i biće kojem su ljudi pripisivali moći koje nisu razumjeli. Smatralo se da je zmija uzrok potresa i drugih nedaća, zato što bi jednostavno „nestala“ tijekom dijela godine, da bi se s proljećem ponovno vratila. U vremenu prije Krista zmija se veže uz ljekarsku vještinu, čemu svjedoče kultovi grčkog boga Asklepija, odnosno rimskog Eskulapa. Ta simbolika preživjela je stoljeća i snažno se učvrstila u doba humanizma i renesanse“, govori Kus.

U središtu price o zmijarstvu u Konavlima nalazi se čuveni Baldo Radović čije metode liječenja ili možda bolje reći iscjeljenja, među ostalim i telepatske, dan danas izazivaju nevjericu.

“Moj djed je iz Dunava i od malih nogu sam slušao te priče, a kada sam na blogu Miljenka Jergovića pročitao priču o Baldu Radoviću počeo sam se više baviti fenomenom zmijarstva. Priče o Baldu Radoviću i njegovim telepatskim metodama iscjeljenja ostavile su dubok trag u lokalnoj zajednici. Možda zato što su nevjerojatno podudarne, a ta konzistentnost, kroz različite obitelji i generacije, daje im posebnu težinu. Ne znam hoće li ikad itko proniknuti u načine njegovog liječenja, ali je možda ni ne treba. Ipak je to neka vrsta obiteljske tajne koju je on djelomično prenio svojoj snahi Kati Ruso Radović i koja je s njom nestala”, smatra Kus.

No nisu sve pojave ostale potpuno neobjašnjive. Kus ističe kako su pojedini aspekti zmijarstva, poput „dozivanja zmija“, djelomično razjašnjeni kroz zapise zoologa Miroslava Hirca, koji je proučavao taj fenomen i dokumentirao svjedočanstva zmijara u časopisu Priroda.

“Još jedan od zagonetnijih elemenata konavoske tradicije jest vjerovanje u „tri zmije“. Budući da se za takozvane zmije kućarice vjerovalo da su zmije koje donose sreću, prema konavoskoj predaji, one čuvaju prostor između Cavtata, Čilipa i Sniježnice. Inače, kućarice su povezivane s kravosasima, koji su se rijetko pojavljivali u Konavlima. Upravo je potraga za tom rijetkom zmijom krajem 19. stoljeća, koju je vodio tadašnji ravnatelj Domorodnog muzeja Baldo Kosić, dodatno produbila misterij, kada je Kosić kravosasa za svoj terarij morao dovesti iz Hercegovine, o čemu je i pisao”, otkriva Kus.

Zmijarstvo Balda Radovića i konavoski mit o tri zmije bit će okosnice ovog predavanja, a iz Muzeja i galerija Konavala pozivaju sve zainteresirane da se pridruže i upoznaju bogatu tradiciju i simboliku zmije u konavoskom kraju.