Nešto se događa u Neretvi: Ovaj specijalitet nestat će zauvijek, a razlog je nevjerojatan

Danas je zaštita jegulje jedno od ključnih pitanja očuvanja ribljeg fonda u Europi. Populacija europske jegulje u snažnom je padu – u proteklih nekoliko desetljeća broj mladih jedinki smanjen je za više od 90 %. Uzroci su višestruki: pretjerani izlov, krijumčarenje, onečišćenje rijeka i mora, izgradnja brana koje prekidaju migracijske putove te klimatske promjene koje mijenjaju morske struje. Zbog takvih negativnih trendova vrsta je na međunarodnoj razini svrstana među kritično ugrožene.

Ipak, jegulja zauzima važno mjesto u kulinarskoj baštini, osobito u Dolina Neretve. Na tom području stoljećima je bila značajan izvor hrane i dio lokalnog identiteta. Tradicionalni brudet od jegulje i žaba ubraja se među najpoznatija jela regije, a ribolov na rijeci oblikovao je svakodnevicu i gospodarstvo stanovništva. Ta tradicija i danas ima i kulturnu i ekonomsku vrijednost.

Radi zaštite i poticanja oporavka populacije, u Hrvatskoj je propisan lovostaj – razdoblje tijekom kojeg je zabranjeno loviti, zadržavati i prodavati jegulju. On traje od 1. ožujka do 31. listopada, obuhvaćajući vrijeme migracije i mriještenja. U tom periodu vrijedi potpuna zabrana izlova i stavljanja na tržište, a pravila jednako obvezuju profesionalne ribare i rekreativce.

Lovostaj predstavlja stvarnu mjeru očuvanja, a ne puku administrativnu odredbu. Njime se smanjuje pritisak na već oslabljenu populaciju i omogućuje preživljavanje ključnih faza životnog ciklusa. Dosljedna primjena takvih mjera pomaže uspostaviti ravnotežu između zaštite prirode i očuvanja tradicijskih praksi, dajući lokalnim zajednicama priliku da sačuvaju svoje običaje bez dodatnog ugrožavanja vrste.

Pitanje zaštite jegulje aktualno je i izvan Hrvatske. Prema pisanju španjolskog medija Infobae, skupina poznatih španjolskih chefova oštro je reagirala na odluku da se toj vrsti ne dodijeli stroži stupanj zaštite u Španjolskoj. Takav potez ocijenili su krajnje neodgovornim, ističući da se zanemaruju znanstvena upozorenja o drastičnom smanjenju populacije. Posebno je sporno što se mlade jegulje, takozvane „angule“, i dalje smatraju delikatesom, čime potražnja dodatno opterećuje već iscrpljenu vrstu.

Ova situacija jasno pokazuje kako se očuvanje prirode često nalazi između tradicije, ekonomskih interesa i znanstvenih preporuka. Privremena zabrana ribolova nije sama sebi svrha, već dugoročna investicija u bioraznolikost. Cilj je omogućiti opstanak i obnovu populacije europske jegulje kako ne bi postala još jedan primjer neuspješnog upravljanja prirodnim bogatstvima.

Na kraju, budućnost jegulje – bilo u hrvatskim vodama ili šire u Europi – ovisit će o dosljednoj provedbi zaštitnih mjera, međunarodnoj suradnji i spremnosti društva da očuvanje prirode stavi ispred kratkoročnih ekonomskih interesa.

Izvor : rogotin.hr