Nakon Gundulića, Boškovića… još jednog hrvatskog velikana Srbi prisvojili kao svoga

Dubrovčanin Vlaho Bukovac (rođen u Cavtatu) najznačajniji je hrvatski slikar s prijelaza iz XIX. u XX. stoljeće, “predstavnik akademskog realizma koji usvaja stečevine plenerizma i simbolizma. Uz portret, koji je njegovo glavno područje, majstorskom virtuoznošću slika aktove, velike figuralne kompozicije i pejzažne studije”, piše Hrvatska enciklopedija.

Likovno manje osviješteni građani znaju ga kao autora Svečanog zastora za otvorenje HNK u Zagrebu 1895. pod imenom Hrvatski preporod.

Zastor prikazuje cijeli hrvatski narodni preporod i njegove najznačajnije ljude na čijem tronu sjedi dubrovački pjesnik Ivan Gundulić okružen vilama.

Je li činjenica da je 1882. i 1883. boravio na dvoru u Beogradu (Portret kraljice Natalije), odnosno Cetinju (portreti članova obitelji kneza Nikole) bila povod da Srpski kulturni centar u Puli ima na programu predstavljanje knjiga o slikaru Vlahi Bukovcu u izdanju novosadske izdavačke kuće Akademska knjiga.

Kako su istaknuli iz novosadske izdavačke kuće, ”kultura spaja ljude i narode, unatoč političkim neprilikama. Život i rad slikara Vlaha Bukovca i pisca Vladana Desnice i dalje uživaju priznanje u obje kulture, što najbolje potvrđuje povezanost kroz umjetnost”.

Već 200 godina Srbija svojata hrvatsku obalu u želji da izađe na more. Pri tome se je najintenzivnije fokusirala na hrvatski biser Dubrovnik i obalu od Pelješca do Boke Kotorske.

Da ta ideja svojatanja Dubrovnika kao dijela Srbije i dalje je živa. Svako malo netko od srbijanskih „analitičara“ i „istoričara“ spomene Dubrovnika kao „vekovni srpski grad“.

I ne samo to.

Čak je i „liberalni“ predsjednik Srbije Boris Tadić rekao da je veliki hrvatski znanstvenik i isusovac Dubrovčanin Josip Ruđer Bošković – katolički Srbin. Famozni projekt Matice srpske ‘Deset stoljeća srpske književnosti’ svrstao je hrvatskog velikog književnika Dubrovčanina Ivana Gundulića i njegovog Osmana, te Suze sina razmetnoga u – srpsku književnost!

Uvrštavanje Vlahe Bukovca na Dane srpske kulture još je jedna od provokacija. Bukovac niti na koji način ne spada u kulturu Srba u Hrvatskoj.

Agresivno velikosrpstvo neprekidno nasrće na hrvatsku kulturnu baštinu, kao bitan segment u ostvarivanju ciljeva neke velike Srbije. Na drugoj strani, Hrvati se neprestano dovode u poziciju da se brane od srbijanskih laži i optužbi.

Inače, Bukovac je 1908. izabran za predsjednika Društva hrvatskih umjetnika »Medulić« u Splitu.