NAKON LUMBARDE, ALARM I NA PELJEŠCU Uzrokuju li sušenje lista temperature iznad 42 stupnja ili je stigla zlatna žutica?

Nakon što su se lumbarajski vinari nedavno zabrinuli zbog naglog propadanja lisne mase u Lumbarajskom polju te su pozvali stručnjake da naprave analizu tla, isti ili slični problemi zabilježeni su i na Pelješcu. Osušena lisna masa plavca malog na najprestižnijim, južnim položajima Dingača, Postupa pa sve do Trstenika okom je više nego očita, što je uzrokuje?

Proizvođači autohtone sorte grk još uvijek čekaju rezultate analize tla i lista iz Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a isti osjećaj neizvjesnosti sad prati i pelješke vinogradare i vinare. Loza u Lumbarajskom polju već drugu godinu za redom „na oko pati“, a isto se izgleda događa i plavcu malom na glasovitim položajima pelješkog vinogorja. Žućenje, sušenje i prerano opadanje lista dovodi do nižih sladora i lošije kvalitete uroda, lisna masa u Lumbardi je na pojedinim dijelovima nestala već sredinom kolovoza, a uzrok bi mogao biti tzv. američki cvrčak (Scaphoideus titanus), prenositelj zlatne žutice vinove loze.

Zlatna žutica vinove loze već je poharala sjever Hrvatske gdje su se posljednjih godina krčili cijeli vinogradi kako bi se spriječilo njezino širenje. Bolest je potvrđena u čak petnaest županija, a najteže su pogođeni Međimurje, Zagorje i Podravina. Zaraženi trs više se ne može izliječiti, pa se bolest suzbija radikalnim mjerama – uklanjanjem pojedinačnih trsova ili, ako je zaraza zahvatila više od 20 posto nasada, potpunim krčenjem vinograda. U tim su područjima već proglašene karantene i demarkirana područja, a vinogradari su upozoreni da se fitoplazma prenosi i sadnim materijalom.

Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iz lipnja 2024. godine, zlatna žutica vinove loze (Flavescence Dorée) već je zahvatila velik dio kontinentalne Hrvatske, no tad još nije bila zabilježena u Dalmaciji. Na karti demarkiranih područja crvenom bojom označeni su vinogradi u kojima je laboratorijski potvrđena prisutnost bolesti i u kojima se provode mjere iskorjenjivanja, dok su žutom označena sigurnosna područja u kojima se provodi nadzor i preventivne mjere. U trenutku objave, jug zemlje bio je još uvijek u zelenoj zoni,  no stručnjaci su već onda upozoravali da je pitanje vremena kada će se bolest pojaviti i u južnim vinogorjima. Je li došao taj trenutak?

Ipak, jedan od najpoznatijih peljeških vinara, Mato Violić – Matuško, ne slaže se s navodima da se radi o potencijalnoj žutici, smatra da je problem drugačije prirode. Matuško, osnivač i vlasnik vinarije Matuško u Potomju, u hrvatskom se vinarstvu smatra pionirom modernog pristupa plavcu malom. Diplomirani agronom i osebujna ličnost, poznat po svom bajkerskom duhu i podzemnom vinskom carstvu, Matuško je karijeru započeo još krajem devedesetih, a danas njegovi podrumi ispod zemlje zauzimaju više od dvije tisuće kvadrata i čuvaju na tisuće bačava Dingača i Postupa.

„Cvrčak nije sigurno! Da je cvrčak, prvo bi ga netko vidio, a to se nije dogodilo. Osim toga, da je cvrčak u pitanju poharao bi sve, on ne bira listove, svaki mu je list isti, a mi na lozi vidimo da nije svaki list napadnut, već jedan veći dio. Po mom mišljenju, a moguće je da griješim, radi se o temperaturnom šoku koji je loza doživjela ove godine“, ispričao nam je iskreno Matuško.

Već smo spomenuli da je Matuško poznati bajker, a na motoru ima termometar kojim pomno bilježi dnevne i noćne temperature. Budući da već 20 godina doslovno svaki dan od lipnja do listopada motorom ide do položaja Dingača i Postupa, nikad nije zabilježio dnevnu temperaturu veću od 39 Celzijevih stupnjeva – nikad do ovog ljeta.

„Par dana dnevna temperature je išla od 41,5 stupnjeva pa sve do 42,7! Istodobno, noćne temperature nisu padale ispod 30 stupnjeva. Zbog toga mislim da je loza doživjela šok koji je, kao i na svako drugo živo biće, utjecao na njene reproduktivne organe. U tom smislu ni grožđe nije sazrelo kako treba jer je lišće izgubilo svoju osnovnu funkciju. Međutim loza je živa i ostat će živa, ali neka analize kažu svoje“, ispričao nam je Matuško.

Kriznu situaciju na Pelješcu Matuško prihvaća smireno, kaže da je vinograd tvornica ispod vedrog neba, nitko ne zna što će biti sutra. Nada se da će loza samu sebe regenerirati narednih godina ako temperature budu u prosjecima. Istodobno, od 120 hektara plavca malog na najprestižnijim položajima, sušenje lisne mase zahvatilo mu je čak 70 do 80 hektara. To grožđe nema kvalitetu za vrhunska vina, ističe Matuško i ide u drugu kategoriju vina.

Njegovu teoriju mogla bi potvrditi činjenica da u središnjem dijelu pelješkog vinogorja, u Putnikovićima i Ponikvama, problem sušenja lisne mase nije zabilježen. Radi se o položajima koji nisu toliko izloženi suncu koliko su vinogradi na južnim padinama poluotoka. Ipak, kako nam otkriva upravitelj PZ Putnikovići Ivo Đuračić, nije uvjeren da se ne radi o žutici te je zabrinutost prisutna sve dok ne dođu rezultati analize Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Tamo su, navodno, uzorci poslani no do službene informacije nismo došli jer inženjer agronomije Frano Mihlinić, viši stručni savjetnik ministarstva za Pelješac, ne odgovara ni na pozive, ni na poruke, a za sad ni na upit mailom.

„Jesmo, zabrinuti smo, samo nam još bolest fali uz sve druge probleme koje imamo. Otkad je otvoren Pelješki most, poljoprivreda postaje sporedna djelatnost na Pelješcu, mladi ili odlaze ili se okreću jednostavnijim poslovima, stanovništvo stari, vinogradi se napuštaju. Osim toga, ako netko želi proširiti djelatnost, ne može kupiti vinograde zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja. Ne zaboravite ni za vinare lošu 2023. godinu pa i lošiju 2024. godinu. Vinarstvo je sve neisplativije i sve nesigurnije“, otkriva nam Đuračić.

O problemima vinogradara i vinara na Pelješcu mogli bi pisati u nedogled, a sad se suočavaju i s ozbiljnim problemom sušenja lisne mase. Pitanje i dalje ostaje otvoreno – je li riječ o izoliranom slučaju, o još jednoj lošoj godini uzrokovanoj klimatskim promjenama ili se jug Hrvatske suočava s ozbiljnim problemom koji bi, nakon grka, mogao ugroziti i plavac mali, simbol Pelješca?