PROKLETSTVO STALNE DOSTUPNOSTI Stanka bez ekrana – najteža vježba današnjice

Koliko puta ste rekli “samo ću još malo listati po mobitelu”? Društvene mreže postale su svakodnevica, ali i izvor stresa. Stalna potreba da budemo dostupni, da provjerimo notifikacije i pratimo svaku vijest iscrpljuje nas više nego što mislimo.

O tome smo razgovarali s Ninom Crnogorac Šabić, psihologinjom Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije, koja objašnjava kako prekomjerna stimulacija utječe na mozak, zašto gubimo koncentraciju i što zapravo znači – digitalni detoks.

Živimo u vremenu stalne stimulacije
– Današnji stil života ide u smjeru da nam je sve dostupno, odmah i sad. Na društvenim mrežama je uvijek nešto novo, aktualno, i naravno da imamo potrebu “škicnuti” što se dogodilo. To traje dvije-tri minute, ali se često pretvori u sat vremena – objašnjava psihologinja.

Dodaje kako stalna dostupnost i količina informacija ne dopuštaju mozgu da predahne:
– Naš mozak pokušava sve to obraditi, ali se nađe u zoni preopterećenosti. Prije nam je sve dolazilo postupno – imali smo vremena istražiti, promisliti, procesuirati. Danas sve ide prebrzo, a mozak jednostavno ne stigne “složiti slagalicu”.

Mlađe generacije ne znaju isključiti se
Posebno su pogođeni mlađi, koji ne poznaju život bez društvenih mreža i pametnih telefona.
– Njima je stalna povezanost nešto sasvim normalno. Uvijek moraju biti aktivni, odgovarati na poruke, dijeliti sadržaje. To im stvara dojam da ne smiju “nestati” s mreže, da moraju biti prisutni – ističe Crnogorac Šabić.

Starije generacije, kaže, lakše prepoznaju kad im je dosta.
– Mi ipak pamtimo kako je bilo prije – to mirnije, jednostavnije vrijeme kad nije sve bilo dostupno na klik. Zato možda lakše znamo prepoznati kad trebamo stati.

Kad mobitel postane izvor stresa
Granica između “normalne” i prekomjerne upotrebe društvenih mreža nije uvijek jasna, ali postoje znakovi upozorenja.
– Sve dok nas korištenje tehnologije ne ometa u svakodnevnim aktivnostima, poslu, hobijima ili druženjima, možemo reći da je u granicama normale. No kad počnemo odgađati obaveze ili postanemo nervozni jer nemamo pristup internetu, to su jasni signali da smo pretjerali – upozorava psihologinja.

Dodaje i zanimljiv primjer:
– Mnogi primijete da postaju napeti kad im se isprazni baterija ili kad nestane signala. To je zapravo mala kriza – mozak se navikao na stalne podražaje, i kad ih odjednom nema, javi se nelagoda.

Kad mozak “zablokira” od previše šifri
Danas gotovo svaka aplikacija, kartica ili uređaj traži novu lozinku, kod, sigurnosni ključ, pa nije ni čudo da nam mozak ponekad “zablokira”. Zaboravimo PIN koji svakodnevno unosimo ili lozinku koju smo jučer postavili.
– Samo pamćenje šifri i pinova koje svakodnevno koristimo nije problematično. I prije smo pamtili više – brojeve telefona, rođendane, datume. Problem je u našoj reakciji kad nešto zaboravimo. Tada se pojavi stres, nervoza, strah da gubimo kontrolu. A to je zapravo posljedica preopterećenja mozga, koji je stalno “uključen” i ne stigne se resetirati.

Kako napraviti mali digitalni post
Rješenje, kaže psihologinja, nije u potpunom isključivanju tehnologije, nego u svjesnom korištenju i uvođenju malih rutina:
– Svi mi imamo različite poslove, neki ovise o mobitelu ili društvenim mrežama. Ali važno je pronaći barem dio dana kad ćemo se isključiti – bez notifikacija, bez ekrana, bez scrollanja. Taj trenutak može biti šetnja, čitanje, razgovor s obitelji ili slušanje glazbe. Poanta je biti prisutan u onome što radimo, a ne paralelno provjeravati mobitel.

Digitalni detoks nije luksuz, nego nužnost modernog života.
Mozak, baš kao i tijelo, treba odmor da bi mogao funkcionirati. Kad naučimo prepoznati granicu i povremeno pritisnemo “pauzu”, vraćamo sebi ono što nam tehnologija često oduzima – mir, koncentraciju i vrijeme za sebe.