Zašto je naša županija je među najskupljim županijama za shopping u Hrvatskoj
Igor Kokoruš
2. lipnja 2025.
Dubrovačko-neretvanska županija zauzela je drugo mjesto najskupljih hrvatskih županija za kupovinu osnovnih proizvoda, sa cijenama koje su u prosjeku 7,4 posto više od najjeftinije Sisačko-moslavačke županije, pokazuje najnovija analiza Ekonomskog instituta iz Zagreba provedena 15. svibnja ove godine.
Istraživanje je obuhvatilo cijene u 11 najvećih trgovačkih lanaca diljem Hrvatske, uključujući Konzum, Lidl, Plodine, Spar, Kaufland, Eurospin, Studenac, Tommy, KTC, NTL i Metro. Analiza je provedena na uzorku od više od 116 tisuća artikala u 776 prodavaonica, što predstavlja prvo sveobuhvatno mapiranje cijena u Hrvatskoj nakon što je Vlada uvela obvezu javnog objavljivanja cjenika.
Dubrovačko-neretvanska županija našla se u skupini najskupljih hrvatskih županija, odmah iza Zadarske koja prednjači s cijenama većim 7,9 posto. U vrhu ljestvice nalazi se i Istarska županija sa 5,8 posto višim cijenama od najjeftinije. Na suprotnom kraju nalaze se kontinentalne županije – Sisačko-moslavačka kao najjeftinija, zatim Koprivničko-križevačka, Požeško-slavonska i Bjelovarsko-bilogorska.
Ekonomisti objašnjavaju da više cijene u jadranskim županijama odražavaju nekoliko ključnih čimbenika. Turistička destinacija poput Dubrovnika privlači posjetitelje s većom kupovnom moći, što omogućava trgovcima održavanje viših cijena. Operativni troškovi poput najma poslovnih prostora značajno su veći u atraktivnim turističkim lokacijama nego u kontinentalnim područjima.
Sezonalnost također igra važnu ulogu u formiranju cijena. Tijekom turističke sezone povećana potražnja za osnovnim proizvodima omogućava trgovcima održavanje viših marži, dok u zimskim mjesecima cijene mogu biti nešto pristupačnije.
Istraživanje je provedeno na temelju nove Vladine odluke koja je stupila na snagu 15. svibnja 2025. godine. Mjera obvezuje najveće trgovačke lance da redovito objavljuju ažurirane cjenike na svojim internetskim stranicama, što omogućava transparentno praćenje promjena cijena i informiranije odluke potrošača.
Trgovci obuhvaćeni mjerom moraju objavljivati cijene iz kategorija hrane, pića, kozmetike, sredstava za čišćenje, toaletnih potrepština i proizvoda za kućanstvo. Ovi proizvodi čine 30,6 posto ukupne potrošačke košarice prosječnog hrvatskog kućanstva.
Analiza je pokazala značajne razlike u cijenama istih proizvoda ovisno o lokaciji. Primjerice, kilogram kefira proizvođača Vindija prodavao se po cijenama od 2,09 do 3,19 eura, ovisno o prodavaonici, dok je litra Coca-Cole Zero koštala između 1,30 i 1,85 eura.
Nova mjera transparentnosti cijena inspirirana je izraelskim modelom koji se primjenjuje od 2015. godine. U Izraelu je uvođenje obavezne objave cijena rezultiralo smanjenjem cijena za 4-5 posto i većim ujednačavanjem cijena među trgovcima, zahvaljujući brzom razvoju aplikacija za usporedbu cijena.
Podaci pokazuju da trgovci obuhvaćeni mjerom čine 18,9 posto prodajnih mjesta u Hrvatskoj, ali ostvaruju čak 72 posto ukupnih prihoda na tržištu trgovine na malo mješovitom robom. Mjera se ne odnosi na manje trgovine, markete, benzinske postaje i kioske koji čine većinu prodajnih mjesta, što može ograničiti njen utjecaj u manjim mjestima.
