FRIZBI IZ POVIJESTI: Hoće li Grad Opuzen platiti kredit tvrtke koja je prije 13 godina pošla u stečaj

Na adresu Grada Opuzena stigla je presuda Vrhovnog suda na osnovu presude Visokog trgovačkog suda radi naplate novčane tražbine nad nekretninama, a koje su nastale po obvezama iz ugovora između Credo Banke i korisnika kredita Poduzetničke zone Opuzen u iznosu od šest milijuna kuna.

Prema riječima gradonačelnika Opuzena Ivana Matage, podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske bio je posljednji pravni lijek za kojim je gradska uprava mogla poseći, a kako bi se zaštitili gradski interesi. Međutim, presudom Vrhovnog suda prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja se odbija.

Radi se o definitivno zapetljanom pravnom postupku koji traje već godinama i koji je, ako je suditi po riječima gradonačelnika, došao do kraja, ali ne po volji Opuzena.

“Najprije nam je bila stigla presuda Visokog trgovačkog suda vezano za predmet proglašenja nedopuštenim ovrhom određenim rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Metkoviću poslovni broj Ovr-18/2020 od 11. veljače 2020. nad nekretninama radi naplate novčane tražbine i to k.č .1544/1 ZU 3566 k.o. Opuzen I, k.č 1424 ZU 3564 k.o. Opuzen I, k.č 1565 ZU 3569 k.o. Opuzen I , po kojem Grad Opuzen radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama odgovara kao založni dužnik u ukupnom iznosu od 6.543.627,73 kuna na osnovu kredita od Poduzetničke zone d.o.o., kako smo i najavili, iskoristili smo pravo na zadnju pravnu instancu, odnosno izvanredni pravni lijek po ovoj presudi na podnošenje prijedloga za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Stigla nam je presuda od Vrhovnog suda da se prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pravna pitanja odbija. Nažalost nemamo više pravnih lijekova”, rekao je gradonačelnik Mataga, dodajući kako će naknadno izvijestiti javnost o daljnjim radnjama.

Priča počinje u kolovozu 2007. godine kad je dioničko društvo Poslovna zona Opuzen na temelju odluke Fonda za razvoj i zapošljavanje na čijem je čelu bio Opuzenac Andrija Popović podiglo kredit u Credo banci na iznos od tadašnjih šest milijuna kuna s rokom otplate od sedam godina i uz trogodišnji poček. Otplata kredita je bila predviđena kroz 28 rata od kojih je prva dospijevala 30. lipnja 2011. godine.

Kredit je bio odobren za izgradnju gradskog parkirališta i komunalne infrastrukture, za što je Grad Opuzen i tadašnji gradonačelnik Ivo Mihaljević, a koji je u isto vrijeme i bio direktor Poduzetničke zone, kao instrument osiguranja vraćanja glavnice kamata ustupio založno pravo na dvije zgrade i česticu zemlje u svom vlasništvu. Činjenica da je Mihaljević bio i gradonačelnik i direktor toga društva i onda je bilo u suprotnosti sa Zakonom o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti.

Već tada se vidjelo, a što je potvrdila i Državna revizija, da tvrtka ne ostvaruje vlastite prihode i od početka posluje s gubitkom, te da će se kredit vraćati iz gradskog proračuna. Prema dostupnim dokumentima, kredit je iskorišten za izgradnju komunalne infrastrukture koja je u gradskoj nadležnosti, zbog čega je Državni ured za reviziju naveo mišljenje da se Društvo nije trebalo zadužiti, već izravno Grad Opuzen.

Poduzetnička zona pošla je u stečaj 2012. godine koji se vodio na Trgovačkom sudu u Splitu, a Ministarstvo financija kao pravni sljednik ugašenog Fonda za razvoj i zapošljavanje prijavilo je svoju tražbinu u ukupnom iznosu od 6,5 milijuna kuna jer je osim glavnice kredita uključena i kamata, te se pokušavalo naplatiti od jedinog aktivnog pravnog subjekta Grada Opuzena koji je bio jamac.

Nakon niza sudskih sporova sad je pitanje kome će se “frizbi iz povijesti” , kako je ovaj slučaj nedavno nakon presude Visokog trgovačkog suda rekao gradonačelnik Mataga, vratiti. Netko to mora platiti, a nakon 13 godina sudskih postupaka, presuda kaže da to treba biti Grad Opuzen.