Ovaj kukac postao je prava rijetkost da ljudi dojavljuju susrete s njima
Kad ste zadnji put sreli krijesnicu? Malom anketom u redakciji shvatili smo već poznato – ti su susreti rijetki. Da krijesnice ne bi ostale samo dio naših sjećanja, Darija Lemić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta pokrenula je još 2019. projekt “Krešo Krijesnica” i time se prirodno nametnula kao savršena sugovornica o ovim voljenim bioluminiscentnim kukcima.
“Ja sam zadnji put krijesnicu srela prije par večeri. Tu gdje živim, u kontinentalnoj Hrvatskoj, na selu ih još uvijek ima. Tople su večeri, kiša je malo pala. Ono što sam primijetila je da je zbog jako toplog i suhog ljeta ove godine njihova brojnost zaista nešto manja, što je posljedica klimatskih ekstrema koji su nam se dogodili”, rekla je Lemić.
Projekt “Krešo Krijesnica – vratimo svjetla našeg djetinjstva” od samog početka privukao je pažnju, a veliki broj građana se aktivno uključio u dojavljivanje o svakom susretu s krijesnicama.
“Mi smo uspjeli analizirati podatke koje smo skupili u tri godine. Riječ je o tisućama dojava i o nekoliko desetaka tisuća viđenih krijesnica. Sad se fokusiramo na mapiranje lokacija na kojima se krijesnice pojavljuju u velikom broju. Htjeli bismo ih i uzorkovati, odnosno točno utvrditi o kojim se vrstama radi. Građani i dalje mogu dojavljivati gdje su ih sreli. Uvijek se veselimo kad saznamo da su negdje zabilježene krijesnice, pogotovo u velikom broju. Ono što nas zanima su upravo dojave o rojevima krijesnica, odnosno područja gdje su zabilježene cijele populacije”, pojasnila je Lemić.
Inače, u Hrvatskoj obitavaju dvije vrste – ivanjska krijesnica i mala ivanjska krijesnica. Pridjev “ivanjska” dobile su jer im prvi let počinje krajem lipnja oko Svetog Ivana. Krijesnice svoje svjetlo koriste kako bi se prepoznale, sinkronizirale pa parile s partnerom u čemu ih najviše ometa i ugrožava tzv. svjetlosno zagađenje, koje je samo jedan od razloga zbog čega su se nekada svakodnevni susreti s krijesnicama tako prorijedili
“Umjetno svjetlo ih ugrožava pa krijesnice sigurno nećete sresti u velikim gradovima i urbaniziranim područjima gdje ima puno neonskih i LED reklama. Ono ih ometa u komunikaciji pa se u takvim uvjetima mužjak i ženka ne mogu pronaći niti stvoriti potomstvo. To su kukci koji vole vlagu. Ličinke krijesnica žive i odrastaju u vlažnim područjima i visokoj travi, a ovakva jako topla ljeta s visokim temperaturama ih u tome ometaju. Smeta im i intenzivna poljoprivreda. Kod tretiranja usjeva protiv štetnika, preporučujemo da se smanji primjena neselektivnih insekticida te da se koriste oni ciljani za štetnike, kako nepotrebno ne bi stradale i krijesnice” kazala je Lemić o ovoj vrsti koja je svojevrsni prirodni neprijatelj štetočina. Naime, u stadiju ličinke krijesnice najčešće jedu puževe i ličinke drugih kukaca, čime na neki način doprinose poljoprivredi. Kao odrasle hrane se peludom i nektarom ili se uopće ne hrane.
Nestanak krijesnica definitivno bi osiromašio faunu, ali i ne samo to.
“Ljudi su jako emotivno vezani uz krijesnice, oduvijek su ih pratili. Rekla bih i da su ih u posljednje vrijeme pomalo zaboravili tražiti. Krijesnice svijetle vrlo kratak period, otprilike od 21 do 23 sata i ovim putem pozivam sve da upravo u tom razdoblju prošetaju i potraže krijesnice” zaključila je Lemić.
Projekt Krešo Krijesnica možete pratiti na društvenim mrežama.