Imamo najbolje preporuke za čitanje u hladu

Iz Dubrovačkih knjižnica stižu književne preporuke za dugo toplo ljeto pred nama. Ivona Macan odabrala je, kako kaže, melankolična i lagana ljetna štiva.  

Kafić na kraju svijeta, pripovijest o smislu života, John Strelecky

Mali café usred ničega postaje prijelomnica za Johna, marketinškog direktora koji živi u vječnoj žurbi. On se zapravo želi samo kratko odmoriti, ali na jelovniku uz dnevni meni pronalazi i tri pitanja: Zašto ste ovdje?,  Bojite li se smrti?, Jeste li ispunjeni?
Ta neobična pitanja probude Johnovu znatiželju pa on uz pomoć kuhara, konobarice i jedne gošće pokuša riješiti njihovu tajnu. Pitanja o smislu života u mislima ga odvode iz njegova direktorskog ureda na havajsku obalu, pri čemu mijenja svoj stav prema životu i odnosima. Zanimljivo je kako John Strelecky nije imao iskustva u pisanju, a u roku jedne godine od izlaska knjige, knjiga je postala bestseller i prevedena je na dvadeset četiri jezika. 

Voljeti se otvorenih očiju, Jorge Bucay

Kada marketinški stručnjak Roberto dobije e-mail namijenjen nekom Fredyju, obriše ga bez razmišljanja, ali mailovi i dalje stižu, i znatiželjni ih Roberto potajno počinje čitati. Šalje ih psihoterapeutkinja Laura, koja s Fredyjem piše knjigu o čudu ljubavi i zaljubljenosti, o mogućnostima održavanja veze, o vjeri u ideale. Zadivljeni Roberto sa svakom sljedećom porukom sve više preispituje vlastita ljubavna iskustva i skriven anonimnošću interneta, Roberto preuzima Fredyjev identitet te počinje pisati pisma Lauri, iznositi svoje priče i svoja razmišljanja o ljubavi i sreći. Inače, ovaj roman jednoga od najomiljenijih i najčitanijih svjetskih autora Jorgea Bucaya, napisan je u suradnji s glasovitom psihoterapeutkinjom Silvijom Salinas. To je po mnogočemu je jedinstvena, napeta, divno ispripovijedana priča te  najpitkiji i najčitaniji priručnik o ljubavnim odnosima. 

Šalaporte, Marko Gregur

Ovo je ponajprije priča i polemika o suvremenoj umjetnosti, anarhiji ukusa i orijentira, o bitci za smisao i mjesto pod zvijezdom. U središtu radnje je Jerko, čovjek s ambicijom da bude umjetnik, grozničavo naoružan citatima o umjetnosti i smislu – ali bez vlastite umjetnosti, koji se zbog sprovoda vraća na rodni otok Prvić. Stjecajem vlastitih nevolja tu se duže zadržava, a onda biva zatočen zbog pandemije korone. Postupno, uglavnom kroz muke i sukobe, razne emocije i umjetničke pokušaje, Jerko nalazi svoj novi identitet na staroj podlozi otoka i otočana, jer realistički prikazan Prvić, baš kao i utopijski Baretićev Trećić –  mijenja ljude.

Južno od granice, zapadno od sunca, Haruki Murakami

Hajime je uspješan, oženjen muškarac, vlasnik jazz-kluba, otac dvoje djece, a susret s davnom simpatijom, iz temelja potresa njegov naizgled stabilan život. I u ovom romanu Murakami varira svoju opsesivnu temu: možemo li zaista spoznati sebe prije nego što nas neočekivano snažno iskustvo istrgne iz životne rutine? Kako su napisali kritičari – ovo je Casablanca prepjevana na japanski.

Horror vacui, Staša Aras

Horror vacui ili strah od praznine, izraz je koji se u suvremenom značenju upotrebljava za oznaku psihološko moralnih i egzistencijalnih stanja poput straha pred smrću ili bezličnošću svakodnevice. Između protagonistice romana i njenoga muža sve je nestalo, ostalo joj je samo još da pobaci, međutim to mu ni ne želi reći, i da ode, bez posla, bez novca, u svoj horror vacui. U romanu gotovo dnevnički pratimo njezin život, uglavnom unutarnje monologe, tijekom Europskog prvenstva u nogometu i krize vlade, njezine refleksije o životu, samostanima, o hrani, o moru, mirisima i bojama. Ona odlazi u prostore prošlosti, u svoju rodnu kuću, gdje se traži. Roman Staše Aras je atipičan unatoč inicijalnoj tjeskobi koju otvara, ali u kojoj proiskri osjetljivost i život.

Sve knjige možete pronaći i posuditi u Dubrovačkim knjižnicama koje do kraja kolovoza rade prema ljetnom radnom vremenu.