Poznati etnolog otkriva iz koje nam je susjedne države stigao sv. Nikola

Blagdan sv. Nikole tradicionalno se obilježava u našim krajevima, a manje je poznato da tu tradiciju dugujemo susjedima Talijanima.

Podsjetimo, riječ je o blagdanu najpoznatijem po tome da djeca očekuju svoje poklone ako su bila dobra, a moguće je da dobiju i šibu ako nisu dobra.

Kako se talijanska tradicija našla u našim krajevima, objasnio nam je etnolog iz Dubrovačkih muzeja Ivica Kipre.

“Taj utjecaj sv. Nikole na našem području dolazi iz Italije, a osobito kroz pomorstvo. Naime, u Bariju se nalazi svetište sv. Nikole gdje se čuvaju i relikvije, a pošto je Dubrovnik u povijesti bio jak u području pomorstva i brodogradnje onda se štovanje ovog sveca proširilo i u naše krajeve pomorskim putevima osobito u smislu zaštitnika pomoraca”, objašnjava nam on.

Što se tiče darivanja za sv. Nikolu ta tradicija seže od kolendi, objašnjava Kipre.

“Darivanje za sv. Nikolu kroz povijest nije bilo uobičajeno za seoska područja nego za gradove i javlja se u drugoj polovini 19. stoljeća i to dolaskom učitelja, obrtnika i pravnika u ta područja, dakle višeg sloja građanskog društva, a što se tiče Dalmacije, darivanje je bilo više vezano za sv. Luciju.

Sv. Nikola kroz povijest je imao drugi značaj, a to je da je bio na glasu kao zaštitnik pomoraca i putnika i kao takav je dugo bio štovan i na našem području, a za štovanje njegovog lika najviše su zaslužni Benediktinci.

Postoji i još jedan važan kult vezan za sv. Nikolu, a to su kolende osobito gradske kolende koje su bile posvećene upravo njemu. I upravo to darivanje za sv. Nikolu, što je tradicija i danas, vezano je za kolendavanje gdje su koledari bili darivani. To darivanje je najčešće bio u slatkišima i prehrambenim namirnicama i bilo je vezano isključivo kroz mladež i odrasle ljude, a kasnije je to preraslo na darivanje djece”, naveo je Kipre.

Mato Čupić