Oni pomažu dubrovačkim obiteljima: “Danas više ne vrijede stare odgojne vrijednosti, roditelji imaju potpuno novi zadatak”

Županijska podružnica Obiteljskog centra ima novu adresu u zgradi Tvornice ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda – TUP.  Ova javna ustanova se bavi preventivnim i savjetodavnim radom i od početka godine djeluje samostalno. U Obiteljskom centru zaposlena su četiri stručna djelatnika i referent.

Socijalni pedagog Lukša Vragolov iz Obiteljskog centra ispričao je za Soundset Ragusu kako su obiteljski centri prošli su dug i trnovit put u Republici Hrvatskoj. Naime, Vragolov ističe kako su centri bili samostalni pa su pripojeni centrima za socijalnu skrb, a trenutačno su razdvojeni. Centri se, pojašnjava Vragolov, bave savjetovanjem svega što se tiče obitelji; od partnerskog, roditeljskog i obiteljskog savjetovanja koji se najčešće provodi individualno, a mogući su i grupni razgovori. Rade i individualno s djecom i mladima, a Vragolov je izdvojio i puno grupnih programa, poput programa edukacije za potencijalne posvojitelje i podrške roditeljstvu koji se provodi u suradnji s udrugom Rastimo zajedno iz Zagreba.

Nove tehnologije mijenjaju obrasce života

U današnjem digitalnom vremenu, obitelj se kao zajednica suočava s brojnim izazovima, što predstavlja određenu promjenu u radu s ljudima.

“Uvijek se događaju neke promjene i postoji mišljenje da je posljednje razdoblje bilo jako turbulentno. Poslužit ću se rečenicom jednog stručnjaka za odgoj: “Danas roditelji imaju zadatak ponovno izumiti odgoj”, što se tumači da se duže vrijeme odgoj provodio onako kao što smo i mi sami odgojeni, međutim to danas više ne vrijedi i roditelji imaju potpuno novi zadatak. Uz činjenicu da tehnologija bitno utječe na društvo i obitelj, jedan od čimbenika koji je dodatno izmijenio određene obrasce života je razdoblje Covida. Svatko se s time nosio na svoj način. Iako smo se brzo vratili u stare obrasce ponašanja, djeca i mladi koji su prije imali određeni rizik su najviše osjetili posljedice. Došlo je do povećanja problema s mentalnim zdravljem, agresivnim i asocijalnim ponašanjem te još pokušavamo sagledati što se točno dogodilo”, objašnja pegadog Vragolov.

Postoji mišljenje kako je veći postotak razvoda rezultirao promjenama u obiteljskim zajednicama, što je dovelo do mijenjanja uloge pojedinih članova obitelji, a iz dubrovačkog Obiteljskog centra navode kako se to tumači tako da ljudi nisu skloni ostajati u lošim partnerskim odnosima.

“To zvuči pozitivno jer nitko ne bi trebao biti u lošim odnosima. Ono gdje se pojavljuju teškoće je kad se dogode konfliktni razvodi, što ima posljedice na djecu. Treba se približiti bivšem partneru i to napraviti s maksimalnim poštovanjem da dijete osjeti što manje negativnih posljedica. To je svakako teže napraviti u manjoj tradicionalnoj sredini jer postoji strah od osude. U većim gradovima to je znatno manje. Upravo je osuda razlog zbog čega ljudi ostaju u vezama koje nisu funkcionalne”, napominje socijalni pedagog.

Promjene u obitelji

Što se tiče tradicijskih vrijednosti i modernog stila života, Lukša Vragolov iz Obiteljskog centra smatraju kako to treba biti individualni izbor.

“Netko više cijeni tradiciju, a netko manje. Naš posao je da promatramo promjene i da vidimo kakav utjecaj imaju na razvoj djece, mladih i odraslih osoba. S obzirom na to da živimo u manjoj sredini, određene stvari ostave snažnije utiske na okolinu. Svakako se događaju zanimljive stvari, tehnologija je tu i djeca primaju iste informacije bez obzira gdje žive, samo pitanje je kako će to filtrirati. Na ponašanje djece utječe više faktora. Dijete se rodi s određenim karakteristikama, netko je živahan i traži više pažnje i roditeljskog zalaganja. Zatim dolazimo do odgoja te direktnog utjecaja roditelja na to kako djeca odrastaju i na kraju imamo utjecaj vrtića, škole, vršnjaka, društva i zajednice. Iako se ispituju svi čimbenici, uvriježeno je mišljenje da obitelj ima najsnažniji utjecaj na odgoj”, dodaje Vragolov.

Na tezu da u današnjem vremenu postoji više vršnjačkog nasilja, socijalni pedagog napominje kako to treba sagledati na više načina i da je bitno osvijestiti da se na agresivno ponašanje obraća veća pažnja.

“Moje iskustvo u radu je da se nisu izgubile obiteljske vrijednosti. Događa se da smo bili u tranziciji iz tradicionalnog i strogog odgoja u odgoj koji je krenuo u popustljiviju varijantu. Danas su izostale granice i pravila, djeca to iskoriste i misle da imaju pravo na sve. Sad se puno govori o tome da se zadrži ljubav, ali da mora biti jasna struktura s određenim pravilima”, jasno definira Vragolov.

Odrasli rijetko traže pomoć

U posljednje vrijeme često se spominje mentalno zdravlje, a iz dubrovačkog obiteljskog ogranka kažu kako je zabilježen porast roditelja koji traže pomoć za svoju djecu.

“Roditelj je primijetio manja odstupanja u djetetovom ponašanju i odlučio je reagirati, što je pozitivno. Također se i mladi javljaju, dok ljudi u odrasloj dobi nisu skloni tražiti pomoć za sebe. Mi u Centru nastojimo svakome pomoći i sve ovisi o razini teškoće, nekome razgovor i podrška puno znače, a netko je na razini da će mu uz običnu terapiju biti potrebna i farmakoterapija, a ima i slučajeva da je pojedinim osobama potreban smještaj u specijaliziranoj ustanovi”, govori Vragolov.

Bitno je naglasiti kako je prisutna uspješna provedba pružanja pomoći u Hrvatskoj i Dubrovniku po pitanju mentalnog zdravlja.

“Da imate savršenu prevenciju uvijek će se dogoditi neki problem, to je život. To je jako zahtjevno, treba aktivirati cijeli sustav i održavati suradnju s više resora i ustanova. Znam za jedan primjer iz Istre, gdje je nešto bilo dobro pokrenuto, ali promjenom vlasti i strukture neke stvari se nisu održale. Moramo biti svjesni i činjenice da je prevencija mlada znanost i samim time aktivna, događaju se nove stvari, ako ste završili fakultet prije deset godina puno toga to ne vrijedi, stoga je jako bitno usavršavanje djelatnika”, kaže Vragolov.

Podaci pokazuju da djeca imaju ozbiljan problem s depresijom i anksioznošću, međutim podaci pokazuju kako je vidljiv porast kolektivne svijesti da se pravovremeno zatraži pomoć.

Treba djelovati proaktivno

“Ne volimo se baviti pretpostavkama, već činjenicama. S jedne strane logično je za pretpostaviti da su se ljudi i prije nosili sa slučajevima depresije, hiperaktivnosti i to su sami riješili, ali opet mnogi misle da je toga više, da je život danas teži s puno stresa. U Obiteljskom centru nas ne brine što je bilo prije, ljudima je potrebna pomoć i treba djelovati proaktivno. Mišljenje da mi radimo samo s problematičnim osobama također može udaljiti ljude od toga da nam se jave i nastojimo umanjiti tu stigmu. Zato smo i odabrali naziv Obiteljski centar da se pomaknemo od teških riječi. Sredina je takva da radimo za opću populaciju, i nema potrebe da se netko osjeća stigmatizirano”, pojasnio je socijalni pedagog.

Novi projekt Obiteljskog centra su online savjetovanja koja su na županijskom području dobro prihvaćena.

“To će biti nešto novo jer smo prepoznali da se i mi moramo prilagođavati trendovima i novim generacijama. Mladi uvijek mogu doći samostalno, zajamčeno je da je odnos povjerljiv, a podaci su zaštićeni i imaju potpunu slobodu da dođu i na savjetovanje uživo. Pokazuje se veći interes, od nedavno je krenulo provođenje savjetovanja za ljude s područja Metkovića i Korčule. Online nije jednako kao i savjetovanje uživo, ali to je dobro kad ljudi zbog daljine ne mogu doći u Dubrovnik, ili primjerice u slučaju kad je muž pomorac te je onemogućen razgovor uživo”, navodi socijalni pedagog Obiteljskog centra Lukša Vragolov.

Iz Obiteljskog pozivaju sve one kojima je potrebna pomoć da im se slobodno obrate, a u dodatnih informacija, dostupni su na email adresi:

oc-dubrovnik@obiteljski.hr

Marija Kolunđija