GARSONIJERA ZA 400€? Pa to je postalo normalno! Istražili smo kako nove cijene pogađaju studente

Početkom nove akademske godine studenti se ponovno susreću s izazovima organizacije, učenja i polaganja ispita, no čini se da je zadnjih godina sve veći problem i pitanje stanovanja, posebno u većim sveučilišnim centrima poput Zagreba.

Porast cijena najma, kao i rast potražnje za kratkoročnim smještajem, osobito pogađa studente koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske. Zagrebačko sveučilište broji na desetke tisuća studenata, a potražnja za smještajem svake godine obara rekorde pa su tako i ove godine prijave za studentske domove diljem Hrvatske bile iznimno brojne, prvenstveno zbog vrtoglavo visokih cijena privatnog smještaja.

DRUŠTVENE MREŽE PREPLAVLJENE ZAHTJEVIMA ZA STANOVE

U Zagrebu je zaprimljeno više od 9.500 prijava za smještaj, dok je slobodnih kreveta nešto više od 6.500, što pokazuje značajan problem ponude i potražnje. Slična situacija je i u Splitu, gdje su pristigle 2.700 prijave, a dostupnih kreveta je jedva nešto više od 1100. Društvene mreže, osobito Facebook grupe ubrzo su postale preplavljene porukama i zahtjevima studenata koji se suočavaju s teškim izborom između skupog privatnog najma i pretrpanih studentskih domova.

Prema najnovijim podacima, cijene nekretnina u Hrvatskoj od 2018. godine porasle su čak 62 posto, što našu zemlju smješta među vodeće u Europskoj uniji po rastu cijena. Ovaj rast cijena otežava mladima mogućnost kupnje vlastitog stana, zbog čega se prosječna dob osamostaljenja stalno povećava. Mnogi mladi u ranim tridesetima i dalje žive u roditeljskim domovima, dok su cijene najma također nepristupačne, posebno za studente s ograničenim financijskim sredstvima. 

Situacija na zagrebačkom tržištu najma za 2024. pokazuje neprekidni rast cijena u gotovo svim gradskim četvrtima. Posebno su pogođeni dijelovi grada u blizini sveučilišta, gdje su cijene narasle između 15 posto pa čak i do 47 posto u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na ovakve promjene, mladi i studenti se suočavaju s pitanjem – hoće li uopće moći pronaći smještaj po razumnoj cijeni? Zbog toga, Vlada je u posljednjim tjednima pojačala raspravu o uvođenju poreza na nekretnine, s ciljem stabilizacije tržišta i ublažavanja stambenih problema. Međutim, postavlja se pitanje hoće li te mjere doista donijeti rezultate i smanjiti cijene nekretnina ili ćemo se suočiti s nastavkom trenutne situacije u kojoj je stambeno pitanje za mnoge nerješivo?

ISKUSTVA IZ PRVE RUKE

Roko Mucić, student iz Zagreba, već treću godinu zaredom stanuje u studentskom domu na Savi i svjestan je problema s kojima se suočavaju njegovi kolege.

“Znam da se mnogi muče s traženjem stana, pogotovo ako nisu regularno upali u studentski dom. Postoji i opcija privatnog studentskog doma pa poznajem dosta ljudi koji se odluče za to i očekuju upad kad se granica spusti. Ali da, veliki je to problem za mnoge, osobito ovdje u Zagrebu,“ istaknuo je Roko.

Prodaja studentskih soba postala je uobičajena praksa među studentima, iako je zakonski zabranjena.

“Upravo zbog lošeg stanja na tržištu sa stanovima, mnogi studenti i prodaju svoje studentske sobe, što je jako teško spriječiti iako ne bi trebalo biti dopušteno,” kaže Roko. Ističe i probleme s privatnim smještajima, gdje se studenti često suočavaju s lošim uvjetima ili neočekivanim promjenama cijena.

“Postoje i situacije gdje najmodavci prekasno jave o promjeni cijena ili ih doslovno u zadnji tren ‘izbace’ iz stana pa su mnogi primorani snaći se na brzinu i platiti više nego što su planirali.”, govori Roko Mucić.

Studentica Dita Ševelj iz Splita, koja od početka studija živi u privatnom smještaju, također svjedoči o sličnim problemima.

“Znam da svi pričaju o cijenama u Zagrebu, ali po mom iskustvu ni u Splitu nije ništa bolja situacija. Očigledno je postalo normalno da jedna mlada osoba za stan mora izdvojiti bar 400 eura. Čak i kad se pronađe nešto jeftinije, uglavnom je riječ ili o uistinu užasnim uvjetima ili stanu koji je predaleko pa se dosta troši na gorivo ili javni prijevoz koji je ponekad i nedostupan,” objašnjava Dita.

Očito je da trenutačna tržišna problematika ne pokazuje znakove popuštanja, a najnovije inicijative za regulaciju tek trebaju pokazati konkretne rezultate. Vjerojatno je da će se mnogi studenti i mladi ljudi i dalje suočavati s istim izazovima u narednim godinama, dok tržište nekretnina ostaje jedno od ključnih neriješenih pitanja u Hrvatskoj. 

Sara Babić