Nikolina Trojić: Na krilima turizma rasla je i trgovina, građevina, promet i veze…

Gospodarstvo juga Hrvatske pokazuje znakove stabilizacije i rasta, a financijski pokazatelji za prošlu godinu najjači su u proteklih 15 godina. Ova konsolidacija, koju je komentirala predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik, Nikolina Trojić, predstavlja pozitivan smjer za regiju koja se značajno oslanja na turizam, ali i sve više razvija povezane djelatnosti.

„Brzim intenzitetom rasla je dobit, što je dovelo do konsolidiranog rasta gospodarstva. Ovaj napredak je dijelom rezultat inflacijskih kretanja koja su utjecala na povećanje cijena, no ključnu ulogu imao je oporavak turizma, koji je donio veće prihode i rast dobiti,” izjavila je Trojić, dodajući da su na krilima turizma rasle i druge djelatnosti poput trgovine, građevine te prometa i veza.

Turizam kao motor razvoja

Turizam se ponovno pokazao kao ključni sektor na jugu Hrvatske, a s njegovim oporavkom nakon pandemijskih godina, došlo je do lančane reakcije u brojnim sektorima. Rast broja turista i veća potrošnja pridonijeli su i rastu u maloprodaji, koja bilježi značajan porast prihoda. Građevinski sektor također je imao koristi jer su u tijeku brojne investicije u nove hotele, apartmane i druge turističke objekte. Obnova i proširenje turističke infrastrukture, uključujući ceste i komunikacijske veze, doprinijeli su jačanju građevinskog sektora.

Trojić naglašava kako su pozitivni rezultati vidljivi u gotovo svim sektorima, što pokazuje koliko je jug Hrvatske gospodarski usmjeren prema turizmu. Ova usmjerenost na turizam ima svoje prednosti, ali i izazove, jer se mnogi sektori oslanjaju na sezonski karakter poslovanja.

Rast broja poduzetnika i pozitivni poslovni rezultati

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, broj trgovačkih društava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nastavlja rasti, pa je u 2023. godini prijavljeno ukupno 4.477 društava, što je povećanje od 120 poduzeća u odnosu na godinu ranije. Ova pozitivna dinamika rasta broja poduzeća odraz je povoljnijeg poslovnog okruženja i oporavka gospodarstva, ali i poticajnih mjera koje potiču osnivanje novih poslovnih subjekata.

Ohrabrujuće je da je 66% poduzeća ostvarilo pozitivan poslovni rezultat, što je indikator snažnog oporavka nakon izazova s kojima su se suočavali proteklih godina. Ovaj porast dobiti ukazuje na prilagodbu gospodarstva promjenjivim uvjetima na tržištu i sposobnost lokalnih poduzetnika da se nose s izazovima.

Konsolidirani financijski rezultati

Gospodarstvo županije ostvarilo je 2,1 milijardu eura ukupnog prihoda, dok su ukupni rashodi iznosili 1,9 milijardi eura. Ostvarena dobit od 233 milijuna eura nadmašila je gubitak, koji je iznosio 63 milijuna eura, čime je ukupan rezultat poslovanja za regiju vrlo pozitivan. Na razini konsolidiranog rezultata, trgovačka društva Dubrovačko-neretvanske županije ostvarila su dobit od 170 milijuna eura, što predstavlja povećanje dobiti za 29% u odnosu na prethodnu godinu.

S druge strane, ukupan gubitak gospodarstva povećan je za 56%, što ukazuje na određene izazove u pojedinim sektorima. No, Trojić ističe kako su svi sektori, osim obrazovanja, ostvarili pozitivan rezultat, što potvrđuje da je gospodarstvo regije u dobrom smjeru.

Inflacija i njezin utjecaj na gospodarski rast

Jedan od ključnih faktora rasta u 2023. godini bila je inflacija, koja je uzrokovala porast cijena, ali i povećanje prihoda za poduzeća. Inflacija je, uz rast cijena sirovina, usluga i energenata, donijela i potrebu za prilagodbom cjenovne politike u mnogim tvrtkama. Dok je inflacija u početku predstavljala izazov za mnoge poslovne subjekte, u konačnici je povećanje cijena u sektorima kao što su ugostiteljstvo, trgovina i turizam dovelo do većih prihoda i dobiti.

„Cijene su porasle u svim sektorima, a poduzetnici su se prilagodili novim uvjetima. Porast dobiti vidljiv je u sektorima kao što su trgovina i ugostiteljstvo, gdje su zbog inflacije prilagodili cijene, ali su uspjeli zadržati potražnju,“ objašnjava Trojić, naglašavajući da je upravo to povećanje cijena omogućilo stabilizaciju gospodarstva na jugu Hrvatske.

Povećanje izvoza i jačanje proizvodnih sektora

Iako je turizam okosnica gospodarstva juga Hrvatske, povećanje izvoza i rast proizvodnih sektora također su doprinijeli ukupnim pozitivnim rezultatima. U porastu su sektori poput prehrambene industrije, vina i maslinovog ulja, kao i proizvodnja suvenira i tradicionalnih proizvoda koji se plasiraju i na inozemno tržište. Ovi sektori ne samo da doprinose rastu izvoza, već i omogućuju diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti, što je ključno za dugoročnu održivost.

Mnogi poduzetnici u poljoprivredi i prehrambenoj industriji prilagodili su se modernim standardima proizvodnje, čime su stekli konkurentsku prednost na tržištu. Rast izvoza u ovim sektorima svjedoči o povećanoj kvaliteti i prepoznatljivosti lokalnih proizvoda, što je dodatni doprinos gospodarstvu regije.

Izazovi pred gospodarskim rastom juga Hrvatske

Unatoč pozitivnim pokazateljima, gospodarstvo juga Hrvatske suočava se i s izazovima, poput nedostatka radne snage i ovisnosti o sezonskom karakteru turizma. Ovi problemi posebno su izraženi tijekom ljetnih mjeseci, kada dolazi do povećanja potreba za radnom snagom u turizmu i ugostiteljstvu. Kako bi se ti izazovi prevladali, Županijska gospodarska komora Dubrovnik zagovara dodatne mjere koje bi stimulirale zapošljavanje lokalnog stanovništva i prilagođavanje obrazovnog sustava potrebama tržišta rada.

Također, problemi s infrastrukturom, poput prometnih gužvi i zastarjelih prometnih pravaca, utječu na gospodarsku efikasnost i smanjuju konkurentnost regije. Povećanje ulaganja u prometnu infrastrukturu, ali i dodatne mjere za poticanje zapošljavanja, ključni su faktori za dugoročni gospodarski rast.

Perspektive i dugoročne vizije

Predsjednica Županijske gospodarske komore Dubrovnik Nikolina Trojić zaključuje kako je važno nastaviti s ulaganjima u infrastrukturu i diversifikaciju gospodarstva. „Uz razvoj turizma, moramo jačati i druge sektore kako bi gospodarstvo juga Hrvatske postalo otpornije i konkurentnije. Potrebno je poticati obrazovanje kadrova u turizmu, ali i sektorima poput trgovine, građevine i poljoprivrede,“ naglašava Trojić.

Očekuje se da će se daljnja ulaganja i modernizacija nastaviti, a Županijska gospodarska komora Dubrovnik planira raditi na stvaranju povoljnijeg okruženja za poduzetnike te povećati suradnju s obrazovnim institucijama kako bi se stvorio kvalificirani kadar za buduće potrebe tržišta.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija