Zašto je autocesta do Dubrovnika papreno skupa? Od Slanog do odmorišta Mravinjac još 4 tunela i 5 nadvožnjaka…

S planiranom cijenom većom od 19 milijuna eura po kilometru dionica autoceste A1 do Dubrovnika uvjerljivo je najskuplja u Hrvatskoj. U prvom nastavku obradili smo dionicu autoceste od Rudina do Slanog, a u ovom nastavku pozabavili smo se dionicom od Slanog do odmorišta Mravinjac.

Dionica autoceste A1 između Slanog i PUO Mravinjac, duljine 11,5 km, prolazi kroz zahtjevan teren s četiri tunela i nekoliko vijadukata. Izgradnjom je osiguran prolaze za lokalne ceste te predviđa projektiranu brzinu od 120 km/h.

Preko vijadukta pa u tunel

Trasa autoceste počinje neposredno iza čvorišta Slano, povezujući ga sa županijskom cestom Ž6232. Autocesta prelazi preko te ceste vijaduktom Loznica, ulazi u tunel Kolomnić, zatim prolazi vijaduktima Čerenac, Laznice 1 i Laznice 2, te dolazi do tunela Crvena greda. Izlaskom iz tunela, trasa vijaduktom Kljunak prolazi iznad naselja Majkovi te tunelom Grdanj vrh dolazi do tunela Debela ljut, prelazeći lokalnu cestu L69046 podvožnjakom Riđica.

Tunel Debela ljut, dug 1734 m, vodi trasu južno od naselja Mravinjac i Mrčevo, gdje prolazi paralelno s lokalnom cestom L69046. Predviđeni su podvožnjak i nadvožnjak za prolaz nekategoriziranih cesta, a PUO Mravinjac se nalazi južno od autoceste s pristupom preko čvorišta tipa truba.

Svi tehnički elementi autoceste zadovoljavaju kriterije za projektnu brzinu od 120 km/h prema važećim pravilnicima. Prolazi i prijelazi za lokalne ceste projektirani su u skladu sa sigurnosnim standardima.

PUO Mravinjac uključuje parkirališta, sanitarne čvorove, benzinsku postaju, restoran i motel, te je pristup omogućeno s oba kolnika autoceste.

Na toj trasi planirano je i pet vijadukata, dva podvožnjaka i jednako toliko nadvožnjaka.

Vrijedi spomenuti i da su u tijeku međunarodni javni natječaji za odabir najpovoljnijeg izvođača radova na dionicama Rudine – Slano i Slano – PUO Mravinjac, a otvaranje ponuda zakazano je potkraj ovog mjeseca. Tada će se ujedno pokazati i mogu li se građevinci ugurati u troškovnike Hrvatskih autocesta ili će njihove ponude biti i više.

Ovaj tekst je sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.