Muzeji mogu biti uspješna poduzetnička priča, a Dubrovniku nedostaje muzej Dubrovačke Republike

Muzeji su značajan segment u kulturnoj i turističkoj ponudi svakog grada. Gotovo je nezamislivo negdje otputovati, a da ne posjetimo jedan od tamošnjih muzeja i aktualnu izložbu.

Nerijetko su upravo zanimljive izložbe i muzejski eksponati razlog da se posjetitelji upute u neku destinaciju. Moderan pristup, interakcija i inovacija, efekti iznenađenja, taktilna iskustva, kreativne radionice ili pak klasični postav, nude se posjetiteljima kao doživljaj i iskustvo koje će dugo pamtiti.

Dubrovnik se može pohvaliti bogatom kulturnom baštinom koja je prisutna u svakom dijelu grada, jer on je u isto vrijeme grad muzej i živa pozornica, idealan spoj povijesti i suvremenosti. Budući da svaki kutak posjeduje svoju vrijednost, grad se predstavlja kao kulturna destinacija stoga posjetitelji imaju široku lepezu ponude kada su muzeji u pitanju.

Muzejska djelatnost može biti poduzetnička

Pitali smo gradsku pročelnicu za kulturu Julijanu Antić Brautović imamo li dovoljno muzeja, kako proširiti ponudu, koji nam muzej nedostaje, a provjerili smo kakvo je stanje na području privatnih muzeja.

“Dubrovnik za grad svoje veličine ima relativno veliki broj muzeja. Grad je osnivač pet različitih muzejskih ustanova, a zapravo imamo deset različitih muzeja. Uz to imamo i muzeje koji su u vlasništvu drugih institucija poput crkvenih muzeja ili privatnih inicijativa poput Muzeja crvene povijesti, War photo limited, Love Museuma i ostalih. Mislim da javna uprava ne može pokriti sve relevantne teme nego i muzejska djelatnost može biti poduzetnička kroz privatnu inicijativu što se pokazalo jako uspješnim”, smatra pročelnica Antić Brautović.

Dodala je kako Dubrovnik ima prebogatu baštinu, povijest i naslijeđe zbog čega je puno tema koje mogu biti zanimljive u međunarodnim okvirima. Posebno je istaknula kako bi se muzejski mogle tematizirati razne priče poput nahodišta, diplomacije, Republike i brojne druge. No, dodaje pročelnica, muzeji su relativno skupi i postoje stroga pravila u toj djelatnosti pa ih nije lako otvarati i održavati.

Jedan od važnijih muzeja koji Dubrovniku nedostaje je muzej Dubrovačke Republike, što je inicijativa o kojoj se govori desetljećima.

“On bi trebao biti smješten u Kneževom dvoru tako da naši posjetitelji kada dođu u grad mogu dobiti cjelokupan dojam što je bila Republika i zašto je grad ovakav kakav jest, na ovom mjestu okružen drugim kulturama. Uz sve to potrebno je i pronaći prostor gdje bi se izmjestila većina građe koja je trenutno smještena u Kneževom dvoru koja ne pripada razdoblju Republike. Inicijativa za ovu priču je počela za vrijeme pandemije, u suradnji sa Zavodom za povijesne znanosti i tada je napravljena prva koncepcija. Nadam se kako će se ta ideja  nastavi realizirati te kako će Knežev dvor  biti prilagođen i obnovljena za tu svrhu. To neće biti lagan posao”, kazala je pročelnica. Najavila je muzejsku inicijativu u Rijeci dubrovačkoj, točnije u novoobnovljenom ljetnikovcu Gučetić gdje će biti interpretacijski centar posvećen Ruđeru Boškoviću.

Pun pogodak u Gružu

Jedan od uspješnih primjera muzeja iz privatne sfere je svakako Muzej crvene povijesti koji je nedavno proslavio petu godišnjicu postojanja. Smješten u Gružu, u bivšem postrojenju TUP-a, do sada bilježi ogromnu posjećenost, a može se pohvaliti prepoznatljivošću, originalnošću kao i organizacijom brojnih okupljanja.

Jedna od osnivačica, ujedno i direktorica Muzeja crvene povijesti Kristina Mirošević kazala nam je kako je izgledao pothvat otvaranja muzeja.

“To je jedna izuzetno kompleksna i skupa procedura koja obuhvaća razne faze, od istraživanja, konceptualizacije, nabavke eksponata, pronalaska adekvatnog prostora, arhitektonske nacrte, dizajn, svjetlo, nabavku i kreiranje tehnoloških rješenja… Procedura dobivanja pravnog statusa muzeja je izuzetno složena i dugotrajna, nama je trebalo tri godine i jedan smo od nekolicine muzeja u Hrvatskoj koji smo uspjeli dobiti taj status”, pohvalila se Mirošević.

Dodala je kako je procedura kompleksna i zapravo nije ‘pravocrtna linija’. Prisjeća se kako su ideju dobili prilikom organizacije festivala Tišina, molim.

“Kreatori tog projekta su istraživali u Arhivu i došli su do puno zanimljivih podataka iz doba Jugoslavije o kojima se nije pričalo, a postojao je veliki interes za to razdoblje. Tako je nastala inicijalna ideja, a ja sam da temelji svojih putovanja došla na ideju kako bi on mogao funkcionirati. Mislim da je naš muzej drugačiji jer posjetitelje potičemo na interakciju s eksponatima”, govori Mirošević koja je jako zadovoljna posjećenošću muzeja.

I ona se slaže kako Dubrovniku nedostaje muzej Dubrovačke Republike, a otkrila nam je i koji svjetski muzej je ostavio najviše utjecaja na nju.

“Mislim da nam treba muzej Republike gdje bi se vidjelo kako se vladalo i živjelo na ovom prostoru jer upravo zbog toga nam turisti najviše dolaze. Uz njega bi bio zanimljiv i jedan tehničku muzej. Najbolji muzej koji sam posjetila je muzej DDR-a koji govori o povijesti Istočne Njemačke. Upravo on je bio naša inspiracija za Muzej crvene povijesti i svima bih preporučila da ga posjete”, zaključila je direktorica Muzeja crvene povijesti Kristina Mirošević.

Ovaj tekst je sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.