Profesor Mato Brautović izdvaja pet ključnih izazova za Dubrovnik u 2024. godini

Pročelnik Odjela za komunikologiju na Sveučilištu u Dubrovniku prof. dr. sc. Mato Brautović za Jug info izdvaja pet ključnih izazova s kojima Dubrovnik ulazi u 2024. godinu i argumentira zašto i kako bi ih trebalo što prije početi rješavati.

1. POTICATI NOVI RAZVOJ

S obzirom na to da Dubrovnik u potpunosti ovisi o mono ekonomiji – turizmu, glavni izazov za Grad u 2024. godini je osigurati njegovu održivost tako da se u ravnotežu vrati normalan život njegovih stanovnika, očuvanje okoliša i baštine, te potrebe dubrovačkog gospodarstva. Potrebno je na kvalitetan način komunicirati s poduzetnicima kako bi bili odgovorni, a s druge strane s posjetiteljima kako bi se poštovao okoliš i baština. U zajedničkom je interesu svih dionika da to osiguramo, inače će od Grada ostati samo školjka koja će, poput Disneylanda, biti tvornica novca od kojeg će samo mali broj građana živjeti izvrsno, dok će svi drugi biti prisiljeni otići. Turisti će biti sve nezadovoljniji iskustvom posjeta svjetskoj baštini, što će u konačnici biti problem i onima koji ostvaruju ekstraprofite. Turizam ne smije biti jedina gospodarska grana na dubrovačkom području. Prije dvadeset godina osnovano je Sveučilište u Dubrovniku upravo kako bi se stvorila alternativa jer je Domovinski rat pokazao, a pandemija COVID-19 još jednom potvrdila, kako u slučaju krize takvo gospodarstvo preko noći propada, a građani ostaju bez prihoda. Treba iskoristiti potencijale Sveučilišta i pokrenuti novi razvoj Dubrovnika usmjeren prema poduzetništvu i novim tehnologijama kako Grad ne bi postao grad konobara i kuhara, a sva inteligencija zauvijek napustila ove prostore.

2. UPRAVLJATI PROSTOROM

Iz prethodnog proizlazi i sljedeći izazov, a to je prostor. To je jedini resurs koji imamo na raspolaganju, a koji nam omogućava ostvarenje prethodnog – turizma. Prema njemu se sve više odnosimo maćehinski. Ne poštujemo naslijeđenu baštinu tako da se je se lako odričemo u želji da ostvarimo bolji standard, ne učimo od naših predaka kako upravljati prostorom, prostor u potpunosti podređujemo turistima, a zaboravljamo na nas same. Građane treba osvijestiti da je sve to naš zajednički izbor, da naša djeca tu trebaju nastaviti živjeti, da Dubrovnik mora ostati hrvatski grad, a da razvoj, barem u smjeru kojim sada ide, nije održiv i da će građani platiti najveću cijenu.

3. INTEGRIRATI STRANE RADNIKE

Naša je realnost da sve više inozemnih radnika dolazi raditi u Gradu, što predstavlja dodatni izazov turizma. Mi kao zajednica moramo prema njima djelovati inkluzivno te ih integrirati u naše društvo kako bismo ih naučili našoj kulturi, govoru i običajima. To je jedini način da se osigura opstanak naše kulture koja se razvijala kroz stoljeća postojanja našeg Grada. Strani radnici koji se vrate u svoje domovine moraju o nama govoriti u superlativima, a oni koji ostanu moraju se osjećati Dubrovčanima, a ne getoizirani i usmjereni na nastavak života kao da su u sredinama iz kojih su potekli. Dubrovčani su stoljećima u tome bili uspješni, a iz njihova primjera trebamo učiti. To će osigurati da naš Grad bude privlačan svim posjetiteljima, a da naši novi sugrađani budu ambasadori naše kulture.

4. ODUPRIJETI SE MANIPULACIJAMA I DEZINFORMACIJAMA

Ova je godina superizborna – očekuju nas parlamentarni, predsjednički i EU izbori, što će za građane biti poseban izazov zbog količine dezinformacija i mogućnosti primjene umjetne inteligencije u pokušaju manipuliranja njihovim glasovima. Domaći i inozemni akteri pokušat će, i već pokušavaju, upotrebom tih tehnika djelovati na građane tako da gube povjerenje u institucije i javne osobe, sve kako bi se na izborima izabrali oni kandidati koji će biti njima bliži i voditi Hrvatsku dalje od EU i zapadnog svijeta. Generativna umjetna inteligencija danas omogućava manipulaciju do te razine da više ne možemo utvrditi jesu li neka fotografija, zvuk i video autentični. Bez obzira na izazove dezinformacija i umjetne inteligencije, građani moraju izaći na izbore jer je to jedini način da mijenjamo društvo na bolje.

5. OJAČATI ULOGU SVEUČILIŠTA

Posljednji izazov predstavlja otvaranje Sveučilište u Dubrovniku prema zajednici. Na Sveučilištu radi preko 110 doktora znanosti koji pokrivaju široko područje, od humanističkih do prirodnih znanosti i predstavljaju resurs koji značajno može pomoći održivom razvoju Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Nastavnici Sveučilišta mogu pomoći u razvoju održivog turizma, pametnog upravljanja prostorom i očuvanja baštine kroz edukacije, istraživanja i komuniciranje o tome što je ispravno, a što nije. Sveučilište može pomoći razvoju poduzetništva, pogotovo u dijelu primjene novih tehnologija, umjetne inteligencije i inovacija u različitim oblicima poduzetništva, kao doprinos alternativnom gospodarskom razvoju grada. Sveučilište može pomoći inkluziju kroz razumijevanje kulturne raznolikosti, ali i edukaciju novopridošlih sugrađana kako bi se lakše prilagodili našoj kulturi i stilu života. Sveučilište treba potaknuti građane da budu aktivni kako bi sudjelovali u političkim procesima, a sve kako bi osigurali prosperitet za sve nas, a ne samo za manji broj naših sugrađana koji u ovom trenutku diktiraju razvoj i našu budućnost. Na kraju, Sveučilište mora biti nositelj razvoja, a to je neupitno izazov za čiju realizaciju buduće uprave, ali i svi zaposlenici Sveučilišta, trebaju uložiti značajan trud.