Turisti iz dalekih zemalja skočili po broju dolazaka na jug. Ali zanimljivo je još jedno tržište

Dubrovačko-neretvanska županija 2025. završila je s blagim rastom ukupnih dolazaka i noćenja turista u odnosu na 2024., pri čemu su najizraženiji skok zabilježila daleka tržišta poput SAD-a, Ukrajine, Argentine i Izraela. Posebno se ističe i porast domaćih gostiju te gostiju iz susjednih zemalja regije, što potvrđuje stabilizaciju i širenje potražnje nakon pandemijskih godina.

Prema kumulativnim podacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine, ukupno je u Dubrovačko-neretvansku županiju stiglo 2,22 milijuna turista, što je povećanje od 1,18 posto u odnosu na 2024. godinu. Od toga je stranih turista bilo nešto više od 2,03 milijuna, što je povećanje tek za 0,79 posto,   dok su domaći gosti zabilježili izraženiji rast i to s 5,51 posto.

Među pojedinačnim tržištima i dalje prednjači Ujedinjena Kraljevina s 290.288 dolazaka, unatoč blagom padu od 3,29 posto,  dok SAD bilježi snažan skok na 268.180 dolazaka, što je rast od 13,6 posto.Hrvatska je na trećem mjestu po broju dolazaka (187.764) i također raste za više od 5 posto, čime domaći gosti dodatno učvršćuju svoju važnost za županijski turizam.

Tržišta s najvećim rastom

U grupi većih emitivnih tržišta najdinamičniji rast imaju SAD, Poljska i BiH, koja bilježi gotovo 115 posto dolazaka u odnosu na godinu ranije. SAD je porastao za 13,6 posto u dolascima i 13,1 posto u noćenjima, Poljska za 13,6 posto u dolascima, a BiH za gotovo 15 posto u dolascima i više od 10 posto u noćenjima, čime se potvrđuje značaj regije i srednje Europe.

Posebno upada u oči rast s istočnih i prekooceanskih tržišta: Ukrajina bilježi više od 20 posto rasta i u dolascima i u noćenjima, Grčka više od 24 posto rasta dolazaka, a Makedonija 12,7 posto. Od dalekih tržišta najviše rastu Argentina i to 36,16 posto, Indija 10,11 posto, Japan 9,61 posto, Meksiko 12,92 posto te Izrael s čak 40-postotnim skokom dolazaka.

Pad na tradicionalno jakim tržištima

Istodobno, dio tradicionalno jakih europskih tržišta bilježi pad, što mijenja strukturu gostiju u županiji. Njemačka je u 2025. ostvarila 128.490 dolazaka, što je pad od više od 16 posto (indeks 83,63), dok su Francuska (indeks 88,99) i Italija (91,18) također ispod razine iz 2024. godine.

Blagi pad bilježe i Austrija, Češka, Irska, Nizozemska, skandinavske zemlje poput Finske, kao i Koreja i Litva, što dijelom odražava promjene u aviolinijama, konkurenciju drugih mediteranskih odredišta te osjetljivost tih tržišta na cijene. Unatoč tome, Švedska i Norveška ostaju iznad prošlogodišnjih noćenja, dok Slovenija gotovo ponavlja lanjski broj dolazaka uz lagani rast noćenja.

Noćenja i duljina boravka

Ukupno je u 2025. ostvareno 8,95 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 1,42 posto u odnosu na 2024. godinu. Strani gosti ostvarili su 8,27 milijuna noćenja (indeks 101,11, odnosno 1,11 posto), dok domaći gosti ostvaruju 683.444 noćenja, uz rast od 5,35 posto i time potvrđuju da ostaju važan oslonac izvan špice sezone.

Najveći volumen noćenja i dalje dolazi s britanskog tržišta (1,43 milijuna) unatoč blagom padu, dok SAD, Poljska, Njemačka i Hrvatska čine jezgru ključnih tržišta po ostvarenim noćenjima. BiH, Španjolska, Srbija, Švedska i Kanada bilježe dvoznamenkasti rast noćenja, što sugerira i moguće produljenje prosječnog boravka u tim segmentima.

Struktura i značaj novih tržišta

Podaci pokazuju da Dubrovačko-neretvanska županija sve više privlači goste s udaljenijih tržišta, osobito iz Sjeverne i Južne Amerike te Azije.Uz snažan rast iz SAD-a, Kanade, Argentine, Meksika, Izraela, Indije, Japana i Tajvana, županija postupno diverzificira svoj turistički promet i smanjuje ovisnost o pojedinim zapadnoeuropskim tržištima.

Vidljiv je i pomak u korist regionalnih gostiju, BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija i Grčka svi su u plusu, što može biti rezultat povoljnih cestovnih veza, kratkih city-break aranžmana i sve češćih vikend-putovanja. Takva struktura otvara prostor za ciljane kampanje izvan glavne sezone, ali i za prilagodbu ponude različitim navikama i platežnoj moći novih i rastućih tržišta.