Hoće li lijekovi uskoro poskupjeti, neki i nestati? Nova pravila izazvala veliku zabrinutost proizvođača

Nova europska regulativa o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda mogla bi imati neočekivanu posljedicu, rast cijena lijekova, posebice generičkih terapija koje danas čine okosnicu zdravstvenih sustava diljem Europe. Dok industrija upozorava na moguće nestašice i povlačenje lijekova s tržišta, znanstvenici ističu da je riječ o nužnoj mjeri zaštite okoliša i javnog zdravlja.

Drugačiji sustav financiranja

Naime, riječ je o novoj EU Direktivi o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, koja predviđa uvođenje dodatnog, takozvanog kvartarnog stupnja pročišćavanja. Njegova je svrha uklanjanje mikropolutanata, uključujući ostatke lijekova koje postojeći sustavi pročišćavanja uglavnom ne mogu učinkovito eliminirati.

Prema predloženom modelu proširene odgovornosti proizvođača, farmaceutska i kozmetička industrija trebale bi snositi najmanje 80 posto troškova tog procesa. Upravo taj financijski model izazvao je snažne reakcije proizvođača lijekova koji upozoravaju da bi dodatni troškovi mogli ozbiljno poremetiti tržište.

Generički lijekovi 

Farmaceutske tvrtke ističu da problem nije u samom okolišnom cilju, nego u načinu financiranja. Generički lijekovi danas čine oko 70 posto svih terapija u Europi, ali sudjeluju s manje od petine ukupne potrošnje na lijekove, uz strogo regulirane cijene i vrlo male profitne marže.

Predstavnici industrije upozoravaju kako takav sektor teško može apsorbirati nove troškove bez povećanja cijena ili povlačenja proizvoda. Procjene europskog udruženja ‘Medicines for Europe’ pokazuju da bi pojedini lijekovi mogli značajno poskupjeti. Kao primjer navodi se metformin, jedan od najčešće korištenih lijekova za liječenje dijabetesa, čija bi cijena u ekstremnom scenariju mogla višestruko porasti.

Proizvođači upozoravaju i na mogućnost tzv. ‘spirale troška. U slučaju da dio tvrtki napusti tržište, trošak pročišćavanja raspodijelio bi se na manji broj proizvođača, što bi dodatno povećalo financijski pritisak i rizik od nestašica, a posebno bi mogle biti pogođene terapije za kardiovaskularne bolesti, dijabetes, neurološke bolesti, antibiotici te pojedini onkološki lijekovi.

Problem zagađenja već postoji

S druge strane, znanstvena zajednica upozorava da farmaceutsko onečišćenje voda predstavlja rastući javnozdravstveni problem.

Istraživanja pokazuju da ostaci antibiotika redovito završavaju u rijekama, jezerima i podzemnim vodama jer ih standardni sustavi pročišćavanja ne uklanjaju u potpunosti. Upravo zbog toga dodatni stupanj pročišćavanja smatra se ključnim u borbi protiv antimikrobne rezistencije.

Stručnjaci naglašavaju da antibiotici mogu poticati razvoj otpornosti bakterija čak i u vrlo malim koncentracijama, čime okolišno zagađenje postaje i medicinski rizik. Istraživanja provedena i na hrvatskim uređajima za pročišćavanje pokazala su da se u vodene ekosustave svakodnevno ispuštaju velike količine bakterija otpornih na antibiotike, što dodatno naglašava potrebu za modernizacijom sustava.

Nestašica lijekova? 

Unatoč raspravi na europskoj razini, iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode poručuju kako trenutačno nema razloga za zabrinutost. Trenutno nema kritičnih nestašica lijekova, a za terapije kod kojih dolazi do poremećaja opskrbe postoje odgovarajuće zamjene. Dosadašnji problemi s dostupnošću lijekova uglavnom su bili povezani s proizvodnim i logističkim izazovima, a ne regulatornim promjenama.

Ekologija i dostupnost terapije

Rasprava oko nove Direktive tako otvara šire pitanje s kojim se Europa sve češće suočava, kako istodobno ostvariti ambiciozne klimatske i okolišne ciljeve, a pritom očuvati dostupnost pristupačnih lijekova. Dok industrija traži dodatne analize i moguće prilagodbe modela financiranja, znanstvenici upozoravaju da odgađanje mjera može dugoročno povećati zdravstvene i ekološke troškove.

FOTO: Canva