Svjetlo na kraju tunela? Na benzinske crpke uskoro bi mogli s osmijehom, ali samo uz ovaj uvjet

Cijena nafte pala je gotovo 15 posto nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio primirje s Iranom, no vozači u Hrvatskoj ne mogu računati na jednako brzo i jednako veliko pojeftinjenje na pumpama. Razlog leži u složenoj formuli po kojoj Vlada svaka dva tjedna određuje najvišu cijenu goriva.

Nafta tipa brent je nakon Trumpove objave pala na oko 93 dolara po barelu. To zvuči kao dobra vijest, ali nije cijela priča. Prema podacima Reutersa, prije napada na Iran, nafta se trgovala oko 73 dolara, što znači da je dio ranijeg poskupljenja i dalje ugrađen u trenutnu cijenu.

Treba reći i da se cijena goriva u Hrvatskoj ne računa prema trenutnoj cijeni sirove nafte na burzi. Vladina uredba odredila je da se najviša maloprodajna cijena temelji na prosjeku burzovnih cijena gotovih naftnih derivata na mediteranskom tržištu tijekom prethodnih 14 dana. U konačnu cijenu ulaze još tečaj dolara prema euru, gustoća goriva, ograničena marža trgovca, trošarina i PDV. Drugim riječima, svaki od tih faktora utječe na konačnu cijenu litre benzina na pumpi, a ne samo cijena sirove nafte.

Upravo zbog tog 14-dnevnog prosjeka, pad nafte koji se dogodi danas neće se odraziti na pumpe odmah, nego tek u sljedećem ciklusu, ako se cijene derivata u međuvremenu smire.

Usporedbe radi, kad je cijena nafte u rujnu 2023. bila oko 93 dolara, dakle otprilike koliko košta i danas nakon pada, ograničena cijena benzina u Hrvatskoj iznosila je 1,58 eura po litri, a dva tjedna kasnije 1,62 eura. Dizel je tada bio 1,55, odnosno 1,62 eura po litri. I tada je Vlada ograničavala marže i snižavala trošarine.

Danas benzin košta 1,66 eura, a dizel 1,85 eura po litri. Bez državnih mjera, benzin bi stajao 1,76 eura, a dizel čak 2,06 eura po litri.

Ako se cijena nafte zadrži blizu 93 dolara, ako se smire i cijene derivata na mediteranskom tržištu te ako Vlada zadrži isti režim ograničavanja, usporedba sa rujnom 2023. sugerira da bi benzin mogao pasti prema rasponu od 1,58 do 1,62 eura po litri. To bi značilo pojeftinjenje od četiri do osam centi.

Kod dizela je prostor za sniženje, barem na papiru, znatno veći. Ista usporedba otvara raspon od oko 1,55 do 1,62 eura, što bi u odnosu na sadašnjih 1,85 eura značilo pad od 23 do 30 centi po litri. No dizel često prati drukčiju dinamiku od benzina jer ovisi o zasebnim mediteranskim kotacijama dieselskih derivata, a ne samo o cijeni sirove nafte.

U konačnici, sve će ovisiti o tome kako će se kretati cijene gotovih derivata na mediteranskim burzama u idućih 14 dana i o novoj Vladinoj odluci 20. travnja, kada istječe trenutna uredba. Ekonomisti upozoravaju kako su trenutna poskupljenja velikim dijelom posljedica burzovnih špekulacija, a ne stvarne nestašice nafte, te da rafinerije trenutačno prerađuju zalihe nabavljene po znatno nižim cijenama.

Pad nafte svakako otvara prostor za niže cijene goriva. Hoće li ga Vlada iskoristiti i koliko, vidjet ćemo za dva tjedna.