Nema više krajnjeg roka za legalizaciju, ali jedan je datum sada bitniji od svih

Vlasnici bespravno izgrađenih zgrada moći će podnijeti zahtjev za ozakonjenje kad god požele jer Vlada ukida dosadašnji rok koji je istekao 30. lipnja 2018. To znači da oni koji zbog neznanja, nedostatka novca ili naslijeđene imovine nisu podnijeli zahtjev na vrijeme, sada dobivaju novu priliku.

Ozakonjenjem zgrada vlasnici dobivaju rješenje o izvedenom stanju koje im omogućava da nekretninu koriste zakonito, traže kredite, pristupaju EU fondovima i povećavaju vrijednost imovine. Mogu i rekonstruirati zgradu po propisima te obavljati djelatnost u njoj.

Ipak, postoji jedno važno ograničenje. Ozakoniti se mogu samo zgrade vidljive na državnim avionskim snimkama iz lipnja 2011. ili evidentirane na katastarskim planovima do tog datuma. Sve što je izgrađeno nakon 21. lipnja 2011. ne može se legalizirati i podložno je rušenju.

Vlada potpuno ukida mogućnost ozakonjenja u planiranim koridorima prometne, energetske, vodne i komunikacijske infrastrukture. Razlog je zaštita prostora potrebnog za ključne projekte poput autocesta, željeznica, električnih vodova i vodoopskrbe.

Postupak postaje digitalan

Cijeli proces ozakonjenja premješta se u program eDozvola u kojem se već izdaju građevinske dozvole. To znači da će vlasnici sve raditi elektronički, od podnošenja zahtjeva do preuzimanja rješenja.

Za sve zgrade osim malih pomoćnih do 50 kvadrata potrebna je ista dokumentacija: geodetski snimak koji pokazuje točan položaj zgrade, snimka izvedenog stanja koju izrađuje ovlašteni arhitekt ili inženjer, i izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada neće se srušiti. Sve se izrađuje i potpisuje elektronički.

Rješenja će vlasnicima stizati u korisnički pretinac programa eDozvola ili poštom ako ga nemaju. Više nema razlike između velikih i malih zgrada po pitanju postupka jer svi prolaze kroz isti proces.

Iznimke i ograničenja

Zakon jasno definira gdje ozakonjenje nije moguće. To su nacionalni parkovi i rezervati, arheološka nalazišta, UNESCO lokacije, te pomorsko i vodno dobro bez posebne suglasnosti. Ne mogu se ozakoniti ni privremeni objekti poput kamp-kućica, kontejnera ili baraka trajno postavljenih na tlo.

Još je jedna važna novost – ako je nečiji zahtjev jednom pravomoćno odbijen, više ne može podnijeti novi. Iznimka su samo oni kojima je zahtjev odbijen zato što nisu dostavili svu potrebnu dokumentaciju jer će oni dobiti drugu priliku.

Vlasnici moraju platiti komunalni doprinos i naknadu za zadržavanje zgrade u prostoru. Vodni doprinos je ukinut posebnim propisima. Vlada će donijeti novu uredbu o iznosu naknade jer sadašnji iznosi iz 2012. više nisu realni te se očekuje da će biti viši.

Od ukupne naknade 30 posto ostaje u lokalnoj samoupravi za infrastrukturu i prostorne planove kojima se uređuju područja zahvaćena bespravnom gradnjom. Preostalih 40 posto ide u državni proračun za provedbu zakona, uklanjanje nelegalnih zgrada, održavanje programa eDozvola i priuštivo stanovanje.

Prema podacima Ministarstva, od više od 900.000 zaprimljenih zahtjeva od 2012. godine ostalo je neriješeno oko 80.000 predmeta. Vlada ističe da se ne radi o novoj legalizaciji već o “popravnom roku” za one koji ranije nisu reagirali.

Zakon čeka usvajanje u Saboru, a stupa na snagu osmog dana nakon objave u Narodnim novinama. Za provedbu nisu potrebna dodatna sredstva iz državnog proračuna.