Hrvatska raj za potrošače? Na stranicama banaka bit će poseban gumb, a trgovcima prijete kazne do 50.000 eura

Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je javno savjetovanje o izmjenama Zakona o zaštiti potrošača kojima će banke i osiguravatelji morati omogućiti raskid ugovora putem ‘gumba za raskid’ na svojim web stranicama, a kazne za trgovce koji krše prava potrošača skaču do čak 50.000 eura.

Banke, osiguravatelji i drugi pružatelji financijskih usluga morat će na svojim web stranicama postaviti funkciju za jednostrani raskid ugovora – gumb koji omogućuje potrošaču da raskine ugovor jednako jednostavno kao što ga je sklopio, bez potrebe za slanjem pisma ili odlaska u poslovnicu.

Potrošači će imati 14 dana za raskid ugovora o financijskim uslugama sklopljenog na daljinu, odnosno 30 dana kod ugovora o dobrovoljnom mirovinskom osiguranju. Trgovci neće smjeti naplaćivati kazne zbog raskida ugovora.

Prije sklapanja ugovora, pružatelji financijskih usluga morat će potrošaču objasniti sve rizike usluge i najveći mogući gubitak kapitala, uključujući informaciju može li se izgubiti sav uloženi kapital. Ta pojašnjenja ne smiju se ograničiti na ponavljanje standardnih obavijesti, već moraju biti prilagođena potrebama pojedinog potrošača.

Ako pružatelj usluge koristi chatbotove ili druge automatizirane alate za komunikaciju s potrošačima, mora omogućiti komunikaciju sa stvarnom osobom na zahtjev potrošača, bez dodatnih troškova.

Proizvođači moraju omogućiti popravak određenih uređaja

Proizvođači određene robe morat će potrošačima, na njihov zahtjev, omogućiti popravak uređaja ako je taj uređaj obuhvaćen EU propisima o eko-dizajnu. Popravak može biti besplatan ili se naplaćivati po razumnoj cijeni koja ne odvraća potrošača od korištenja usluge.

Obveza popravka odnosi se na kućanske perilice rublja i posuđa, hladnjake i zamrzivače, elektroničke zaslone poput televizora i monitora, opremu za zavarivanje, usisavače, poslužitelje i opremu za pohranu podataka, mobitele, tablete, bežične telefone, bubnjaste sušilice rublja te robu s baterijama za električna vozila.

Proizvođači moraju osigurati rezervne dijelove i alate za popravak po pristupačnoj cijeni i omogućiti pristup uputama za popravak i održavanje. Ne smiju odbiti popravak samo zato što je uređaj ranije popravljao neovlašteni serviser ili sam potrošač. Zabranjeno je primjenjivati hardverske ili softverske tehnike koje otežavaju popravak.

Obveza se odnosi na proizvođača koji je napravio i prodaje uređaj pod svojim imenom, a ne na trgovca u čijoj ste trgovini kupili proizvod. Ako proizvođač nema sjedište u EU, obvezu izvršava njegov ovlašteni zastupnik, a ako ga nema – uvoznik ili distributer.

Zakon ne precizira koliko dugo nakon kupnje proizvođač mora osigurati popravak. Ti rokovi definirani su EU uredbama o eko-dizajnu za svaku vrstu proizvoda posebno, ali hrvatski zakon to ne navodi.

Serviseri će potrošačima moći dostaviti Europski obrazac za informacije o popravku koji sadrži sve bitne podatke – vrstu popravka, cijenu, rok izvršenja, dostupnost zamjenske robe tijekom popravka. Ministarstvo će pravilnikom propisati sadržaj i izgled tog obrasca.

Nova Europska platforma za popravak omogućit će potrošačima da pronađu servisere, usporede cijene i provjere certifikate. Ministarstvo gospodarstva bit će odgovorno za hrvatski odjeljak te platforme i mora jednom godišnje provoditi kampanju o pravu na popravak.

Kazne do 50.000 eura ili do 5 posto prometa

Novčane kazne za trgovce, odnosno pravne osobe koji krše prava potrošača povećavaju se s dosadašnjih 1.300 do 13.000 kuna (oko 170 do 1.700 eura) na raspon od 1.500 do 50.000 eura.
Za povrede koje pogađaju potrošače u najmanje dvije države članice EU ili koje imaju zajedničke značajke u najmanje tri države članice, kazne mogu iznositi od 0,5 do 4 posto ukupnog godišnjeg prometa trgovca. Ako kazna ne može biti određena prema prometu, fiksni iznos može biti od 150.000 do 2 milijuna eura.

Za najteže povrede koje pogađaju potrošače u najmanje dvije trećine država članica koje zajedno čine najmanje dvije trećine stanovništva EU, kazne mogu iznositi od 2 do 5 posto godišnjeg prometa, odnosno fiksno od 700.000 eura do 2 milijuna eura.

Odgovorne osobe u pravnim osobama mogu biti kažnjene s 1.500 do 10.000 eura za teže povrede, a fizičke osobe – trgovci s do 2 milijuna eura ovisno o prometu.

Jasnija pravila za sniženja i rasprodaje

Zakon pojašnjava kako trgovci moraju određivati snižene cijene tijekom rasprodaja i akcijskih prodaja. Cijena tijekom posebnog oblika prodaje mora biti niža od najniže cijene koju je proizvod imao u prethodnih 30 dana na istom prodajnom mjestu. Ta najniža cijena iz prethodnih 30 dana ujedno je referentna cijena za određivanje nove snižene cijene.

Tijekom trajanja rasprodaje ili sezonskog sniženja trgovci će moći postupno dodatno snižavati cijenu proizvoda. Referentna cijena i dalje ostaje najniža cijena iz 30 dana prije početka rasprodaje ili sezonskog sniženja, a ne najniža cijena prije svakog dodatnog sniženja.
Iznimka vrijedi za robu kojoj brzo ističe rok uporabe ili koja je lako pokvarljiva. U tim slučajevima trgovac ističe cijenu neposredno prije sniženja i novu sniženu cijenu.
Dodatna sniženja tijekom rasprodaje i sezonskog sniženja ne mogu se primjenjivati na ugovore sklopljene izvan poslovnih prostorija i na ugovore sklopljene na daljinu.

Zabrana lažnog zelenog marketinga

Trgovci neće smjeti tvrditi da je cijeli proizvod ili cijelo njihovo poslovanje prihvatljivo za okoliš ako se tvrdnja odnosi samo na dio proizvoda ili samo na određenu djelatnost. Primjerice, zabranjeno je tvrditi da je ambalaža reciklabilna ako je reciklabilan samo dio ambalaže, poput boce ali ne i čepa.

Zabranjene su tvrdnje da proizvod “ne šteti okolišu” ili da je “ekološki” bez konkretnih, provjerljivih dokaza o priznatoj izvrsnoj okolišnoj učinkovitosti. Trgovci ne smiju isticati oznake održivosti koje nisu temeljene na službenom programu certificiranja ili koje nisu utvrdila javnopravna tijela.

Zabranjeno je oglašavati proizvod tvrdnjama o budućoj okolišnoj učinkovitosti bez javno dostupnog, detaljnog plana provedbe s mjerljivim ciljevima koji redovito provjerava stručna treća strana.

Obveze oznaka o jamstvu i odgovornosti za nedostatke

Trgovci će na prodajnim mjestima morati jasno istaknuti oznake o odgovornosti za materijalne nedostatke robe – obvezi trgovca da u roku od dvije godine od kupnje otkloni nedostatke ili vrati novac. Oznake moraju biti uočljive i napisane na hrvatskom jeziku.

Ako je proizvođač izdao komercijalno jamstvo trajnosti duže od dvije godine, trgovci moraju istaknuti i tu informaciju posebnom oznakom. Sadržaj i izgled tih oznaka propisat će ministar pravilnikom, koji mora biti donesen u roku od 90 dana od stupanja zakona na snagu.

Većina odredbi stupila bi na snagu osam dana nakon objave zakona u Narodnim novinama, ako Sabor usvoji prijedlog. Odredbe o popravku robe, financijskim uslugama na daljinu, zabrani lažnog zelenog marketinga i oznakama jamstva primjenjivale bi se tek tijekom 2026. godine.