Poveća li Vlada zajamčeni minimalac, umjesto ‘preskupih’ radnika radit će roboti i automati

Nakon što je Hrvatska udruga poslodavaca upozorila da će najavljeno povećanje bruto minimalne plaće s 970 eura na 1.250 eura uzrokovati gašenja radnih mjesta u pojedinim tvrtkama jer čak 81 posto poduzeća ne može kroz cijene apsorbirati trošak rada veći od 10 posto, sada upozoravaju da bi povećanje minimalca moglo zaustaviti i investicije, te navode da četiri od deset tvrtki već sada trpe ozbiljan pritisak troška rada pri aktualnom minimalcu od 970 eura.

Tako u prerađivačkoj industriji oko 60 posto tvrtki smanjuje proizvodnju zbog razine minimalne plaće, a gotovo polovina smatra da će planirano povećanje do 1.250 eura do 2028. biti neizdrživo te da će vrlo negativno utjecati na investicije. Dio tvrtki već je smanjio broj zaposlenih, tvrtke odustaju od novih investicija i ulaganja u razvoj kroz zaduživanje, a dio tvrtki ističe i da razmatra preseljenje poslovanja izvan granica EU-a.

U graditeljstvu, koje se već suočava s visokim troškovima rada i manjkom kvalificirane radne snage, 27 posto tvrtki očekuje pad investicija, dok više od polovine anketiranih smatra da će jedva izdržati povećanje minimalne plaće.

Trgovina na veliko i malo, gdje su niske marže i visoki troškovi rada strukturna konstanta, pokazuje kako svaki treći trgovac navodi kako postojeća razina minimalca ugrožava ulaganja i poslovanje, a istovremeno 78 posto implementira ili planira implementirati ulaganja u automatizaciju kako bi smanjili ovisnost o radnoj snazi, upozorava se u HUP-ovoj publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomiste HUP-a Hrvoja Stojića u kojoj se ističe da je u 79 posto poduzeća rast minimalca povezan s rastom svih plaća zbog čega značajno raste trošak rada.

– Minimalna plaća tako prerasta svoju socijalnu ulogu i postaje multiplikator troška koji smanjuje konkurentnost ekonomije, osobito u sektorima s većim udjelom izvoza, radno intenzivnim procesima i ograničenom mogućnošću povećanja cijena, navodi Stojić i dodaje da HUP predlaže depolitizaciju usklađivanja minimalca i vezivanje uz inflaciju i produktivnost, redefiniciju stanke za odmor i bolovanja, uvođenje minimalne satnice, podizanje osobnog odbitka te porezno rasterećenje srednjih i viših plaća.

Također navode da posebno zabrinjava što nagli rast minimalne plaće briše razliku između najmanje plaćenih i onih s nešto višim primanjima, “čime se potkopava osjećaj pravednosti i motivacija radnika s više iskustva ili odgovornosti”.

S obzirom na to da većina članica HUP-a ne može apsorbirati povećanje minimalca kroz cijene, zaključuju kako su nam hitno potrebne amortizirajuće mjere – oko dvije trećine tvrtki izričito traži rasterećenje rada kroz niže poreze i doprinose, dok 69 posto zagovara određivanje minimalne plaće usklađivanjem s inflacijom i produktivnosti.