Koliko je domaćih stradao od morskog psa, nema ih više nego obično, samo više snimatelja

U posljednjih nekoliko godina sve češće se u medijima i na društvenim mrežama pojavljuju snimke morskih pasa u Jadranu. Povećavala li se broj morskih pasa u Jadranu ili je samo veći broj snimaka Odgovor na to pitanje dao je Alen Soldo, profesor u trajnom zvanju na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, koji se već godinama bavi istraživanjem morskih pasa i drugih hrskavičnjača u Jadranskom moru.

„Kao što ste i sami rekli, sve više i više ljudi je na moru, sve su više opremljeni različitim kamerama, posebice mobilnim telefonima koji mogu to nešto snimat. Ljudi se interesiraju najviše i za objavljivanje na socijalnim mrežama. Prema tome, ne bih rekao zapravo da ima više morskih pasa, nego kao što ste sami rekli, puno više ljudi koji žele takve stvari prijaviti.“

Drugim riječima, ne svjedočimo porastu broja morskih pasa, već porastu njihove vidljivosti u javnom prostoru. No to ne znači da su morske pse u Jadranu moguće lako vidjeti – štoviše, vjerojatnost za to je izuzetno mala:

„Što se tiče realne opasnosti od napada morskog psa u Jadranu, ja kažem da ćete prije dobiti dva puta u jednoj sedmici na lotu, nego što ćete uopće vidjeti morskog psa uživo u moru.“

Povijesni podaci to potvrđuju. Od sredine 19. stoljeća do danas, u Jadranu su zabilježena svega šest smrtonosnih napada morskih pasa. Zadnji takav slučaj dogodio se 1974. godine kod Lokve Rogoznice. Od tada, zabilježen je samo jedan ozbiljniji napad:

„Znači da se u svemu dogodio još samo jedan napad i to je bilo 2008. kada je velika bijela psina napala jednog slovenskog podvodnog ribolovca koji je imao jednu veliku ribu okačenu o pojas. Vjerojatno ju je zbog toga iz pogreške ugrizla njega, ali na sreću, ribolovac je preživio.“

Profesor Soldo navodi i zanimljiv podatak koji često spominje na znanstvenim skupovima:

„Ono što je zanimljivo – od svih šest žrtava koje su pretrpjele smrtonosni napad morskog psa u Jadranu, nijedna nije bila hrvatski državljanin. Sve su bile strane osobe. Pa ako gledamo po statistici, ako ste hrvatski državljanin, zapravo nemate nikakve realne opasnosti od morskog psa u Jadranu. U šali kažemo – Hrvate neće, turiste hoće.“

Na pitanje ima li u Jadranu opasnih vrsta poput velike bijele psine, profesor odgovara da su takve vrste zabilježene, ali nisu stalni stanovnici:

„Kad kažem da imamo 33 vrste morskih pasa u Jadranu, to znači da su te vrste zabilježene, ali ne znači da stalno žive ovdje. Primjerice, velika bijela psina i njezini srodnici poput dugonose psine vjerojatno pripadaju mediteranskoj populaciji i samo povremeno zalaze u Jadran.“