Stanovi na Pelješcu prodaju se prije nego što se počnu graditi: Hercegovci među najzainteresiranijim kupcima

Nakon što je Pelješki most skratio put između juga Hrvatske i ostatka zemlje, čini se da je skratio i put do nove pelješke nekretninske groznice. No, iza naglog rasta cijena i sve intenzivnije gradnje ne stoje samo investitori – velik dio potražnje dolazi i s druge strane granice. Hercegovci su postali jedni od važnijih kupaca peljeških stanova, a za pojedine projekte interes je toliko velik da se nekretnine rasprodaju još prije nego što gradilište uopće bude otvoreno.

To je zapravo druga strana priče o nekretninskom bumu na Pelješcu, o kojem smo već pisali. Dok se na poluotoku sve češće govori o cijenama koje se približavaju dubrovačkima, iz Hercegovine stiže potvrda da za takve cijene – barem zasad – postoji kupac.

U Općini Janjina posljednjih se godinu do dvije bilježi snažan građevinski val. Grade se zgrade s osam i 12 stanova, a u pripremi su i projekti s 20 ili 25 stambenih jedinica. Posebno je zanimljivo što, prema riječima načelnika Vlatka Mratovića, većina stanova bude prodana prije nego što zgrada uopće počne rasti iz temelja. Među kupcima su i domaći i strani kupci, ali, kako je rekao, „dosta ih je iz Hercegovine“.

Kupuje se unaprijed, a cijene više nisu „pelješke“

Razmjeri potražnje najbolje se vide na konkretnim cijenama.

Tuzlanski poduzetnik i građevinski inženjer Nino Džambić, čija tvrtka sudjeluje u novoj izgradnji na Pelješcu, ranije je za tamošnje medije, naveo kako su stanovi u zgradi u Sreseru prodavani po 3.500 do 3.700 eura po četvornom metru.

Na Dračama se početna cijena novih stanova kreće oko 4.000 eura po kvadratu, dok bi u Dingaču trebala dosegnuti čak 5.000 eura po četvornom metru.

Drugim riječima, Pelješac je u vrlo kratkom vremenu iz destinacije koja je mnogima bila izbor za ljetovanje postao ozbiljno nekretninsko tržište, s cijenama koje sve više podsjećaju na one na dubrovačkom području.

A upravo je blizina Hercegovine jedan od važnih razloga zbog kojih je Pelješac zanimljiv tamošnjim kupcima.

Za dio kupaca iz Mostara, Čapljine, Širokog Brijega, Ljubuškog i drugih hercegovačkih sredina Pelješac nije daleka jadranska destinacija. Riječ je o prostoru koji je prometno relativno lako dostupan, a nakon otvaranja Pelješkog mosta putovanje je dodatno pojednostavljeno. Uz tradicionalnu vezanost Hercegovine uz dubrovačko i južnodalmatinsko područje, nekretnina na Pelješcu tako postaje i svojevrsna investicija „na moru, ali blizu kuće“.

Novi projekti niču upravo tamo gdje je nekad bilo malo gradilišta

Najizraženija promjena trenutno se vidi u području Janjine, posebno u Sreseru i Dračama.

U Sreseru je već završena zgrada s osam stanova, čiji je investitor tvrtka Inproz Group iz Tuzle, a većina stanova je prodana. U Dračama je pak završen kompleks od 12 luksuznih vila, koje su prema dostupnim podacima većinom kupili državljani BiH.

Isti investicijski val širi se prema novim lokacijama. Najavljeni su projekti u Dračama i Dingaču, i to na atraktivnim lokacijama uz more. Za Dingač se već spominje cijena od oko 5.000 eura za četvorni metar, što pokazuje koliko je tržište u samo nekoliko godina promijenilo vrijednost zemljišta i novih stanova.

Potražnja je, dakle, stigla prije gradnje.

To je možda i najzanimljiviji podatak cijele pelješke nekretninske priče. Ne radi se samo o tome da se izgradilo mnogo novih apartmana pa ih investitori pokušavaju prodati. Naprotiv – u dijelu projekata kupci su spremni rezervirati i kupiti stan dok još gledaju projekt, gradilište ili tek buduću zgradu.

Što Hercegovci zapravo kupuju?

Očito je da nije riječ samo o klasičnoj kupnji kuće za odmor.

Na tržištu su sve više prisutne novogradnje, manji stanovi, luksuzne vile i apartmanski kompleksi. Investitorima odgovara činjenica da postoji relativno širok krug kupaca kojima je važna blizina mora, ali i mogućnost korištenja nekretnine za odmor ili turistički najam.

Istodobno, ograničena ponuda dodatno podiže cijene. Na tržištu se trenutno nudi razmjerno malo stanova, dok je potražnja očito snažna. Upravo je takav nesrazmjer jedan od razloga zbog kojih se cijene novogradnje približavaju dubrovačkim.

No, taj razvoj ima i drugu stranu.

Načelnik Janjine Vlatko Mratović već je upozorio da općina ne želi da se prostor pretvori u novu Makarsku ili Vir te da se pripremaju izmjene prostornog plana kojima bi se gradnja trebala strože kontrolirati. Kao jedna od mogućih mjera spominje se i potpuno ukidanje mogućnosti gradnje stambenih zgrada.