PRIRODNI EKOCID Ribe na Mljetu ugibaju: „Temperatura u jezerima bila je iznad 30 stupnjeva“

Ekstremne temperature posljednjih tjedana nisu zaobišle ni Mljet, a njihove posljedice sve su vidljivije u Nacionalnom parku. Osim visokih temperatura zraka i povećanog rizika od šumskih požara, posebnu zabrinutost izazivaju promjene u moru, gdje visoke temperature utječu na ponašanje i rasprostranjenost morskih vrsta.

Ravnatelj Nacionalnog parka Mljet Ivan Sršen o klimatskim promjenama govorio je nakon radionice posvećene njihovu utjecaju na otok. Kako kaže, posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta osjećaju i ljudi i priroda.

„Utječu na sve. Utječu i na ljude“, rekao je Sršen, podsjećajući na razdoblje u kojem su temperature prelazile 30, a ponegdje i 35 Celzijevih stupnjeva, uz vrlo visoku vlažnost zraka.

Za Nacionalni park jedan od najvećih neposrednih rizika ostaju šumski požari. Mljet je izrazito bogat vegetacijom, pa dugotrajna sušna razdoblja predstavljaju ozbiljan izazov za zaštitu prirode.

No, dio posljedica klimatskih promjena, upozorava Sršen, posebno je vidljiv u moru.

Nacionalni park upravlja i dijelom morskog područja uz otok, a upravo se u priobalju primjećuju promjene u ponašanju morskog svijeta. Prema njegovim riječima, visoke temperature mora utječu na raspodjelu ribe, koja se povlači u dublje i hladnije dijelove mora.

„U samoj obali ćete vidjeti manje ribe, a isto tako je normalno da to ostaje mjesto invazivnim vrstama koje će doći u same lokalitete gdje su bile naše autohtone vrste“, rekao je Sršen.

Temperature mora posljednjih su dana dosezale vrlo visoke vrijednosti. U jezerima Nacionalnog parka mjerene su temperature iznad 30 stupnjeva Celzijevih, dok je temperatura otvorenog mora bila blizu 30 stupnjeva.

Takvi uvjeti dodatno naglašavaju potrebu za prilagodbom upravljanja zaštićenim područjima klimatskim promjenama. Jedan od odgovora Nacionalnog parka je i priprema projekata usmjerenih na korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući solarne elektrane, električna vozila, punionice i solarni brod.

Sršen pritom ističe da odgovornost nije samo na institucijama. Dio mjera može provesti i svaki pojedinac, osobito kada je riječ o prevenciji požara i smanjenju potrošnje energije.

„Svi možemo poći od sebe i napraviti jedan mali korak“, poručio je.

Kao jednostavan primjer naveo je racionalno korištenje klimatizacijskih uređaja, odnosno izbjegavanje nepotrebno niskih temperatura u prostorima.

Iako pojedinačne mjere same po sebi ne mogu riješiti globalni problem klimatskih promjena, Sršen smatra da je ključno razumjeti što se događa i pravodobno se prilagođavati.

„Bitno je da smo svjesni što se događa i da se prilagođavamo tome, jer u jednom trenutku, ako naši krajevi krenu ovako i bude još gore iz godine u godinu, jednostavno neće biti uopće pogodni za život ljudi, a da ne govorimo i ostalih vrsta koje mi štitimo“, zaključio je ravnatelj Nacionalnog parka Mljet.