Stigle su prve prave vrućine, a tijelo šalje alarm: “Najveća pogreška po ovim temperaturama je – prejedanje”

Temperature su ovih dana naglo skočile i iznad 30 stupnjeva, a mnogi se žale na umor, pospanost, manjak energije i osjećaj težine.

Nutricionistica Mirna Sentić objašnjava kako takve nagle promjene vremena za organizam zaista predstavljaju svojevrsni šok, posebno dok se tijelo još pokušava prilagoditi ljetnim uvjetima.

Kako kaže, jedna od najvećih pogrešaka koju ljudi rade tijekom prvih velikih vrućina odnosi se upravo na prehranu i količinu obroka.

“Kad su velike temperature i kada se više znojimo, tijelo gubi vodu i elektrolite. Obroci bi tada prvenstveno trebali rehidrirati organizam i vratiti izgubljeno, a tek onda davati energiju. Ljudi često naprave suprotno pa pojedu preobilan obrok, praktički do osjećaja pucanja”, objašnjava Sentić.

Dodaje kako tada dolazi i do pojačanog zagrijavanja organizma iznutra, zbog čega se osjećamo još teže i iscrpljenije.

Zbog toga preporučuje laganije obroke pripremljene kuhanjem, pirjanjem ili “na lešo”, uz puno salata, voća i povrća, dok bi tešku hranu, roštilj i obilne porcije trebalo smanjiti barem tijekom najtoplijeg dijela dana.

“Važno je i kretanje, koliko god možete, ali i kvalitetan san. Mnogima je upravo jutarnje buđenje ovih dana najteže zbog velikih temperaturnih razlika između noći i dana pa posegnu za još jednom kavom. No organizam će se kroz desetak ili petnaest dana uglavnom prilagoditi”, kaže nutricionistica.

Tijelo tijekom velikih vrućina najviše gubi vodu i natrij, odnosno sol, pa Sentić ističe kako nije neobično da ljudi tada imaju pojačanu želju za slanijom hranom.

“Ljudi s nižim tlakom ove promjene posebno osjete jer dodatno gube tekućinu i natrij. Zato nekima baš tada odgovara nešto slanije, primjerice pršut ili morska hrana. Tijelo često samo traži ono što mu nedostaje”, objašnjava.

Ipak, upozorava kako treba slušati vlastiti organizam, ali bez pretjerivanja.

Posebnu pažnju tijekom vrućina trebaju obratiti kronični bolesnici, starije osobe i djeca. Kod osoba s kardiovaskularnim problemima važno je paziti na tlak i unos soli, dok dijabetičari moraju voditi računa o količini ugljikohidrata i pravilnoj prehrani ovisno o tipu bolesti.

Kod djece je, kaže, posebno važna hidratacija, ali i pravilno čuvanje hrane.

“Hrana se na ovim temperaturama puno brže kvari. Ne bi trebala dugo stajati vani ili na štednjaku. Radije je spremiti u hladnjak pa kasnije podgrijati nego riskirati kvarenje namirnica”, upozorava Sentić.