Zašto je ova drevna biljka i danas jedna od najvažnijih za naše zdravlje?

Maslina je mnogo više od simbola Mediterana. Ona je dio kulture, tradicije, ali i svakodnevne prehrane koja se smatra jednom od najzdravijih na svijetu. Prošlog je tjedna obilježen Svjetski dan maslina, a o važnosti ove biljke, njezinu utjecaju na zdravlje i pravilnoj konzumaciji razgovarali smo s nutricionistkinjom Mirnom Sentić.

Masline i maslinovo ulje već su tisućama godina nezaobilazan dio prehrane stanovnika mediteranskog područja, a njihova vrijednost prepoznata je i daleko izvan granica juga Europe. Danas su gotovo simbol zdravog života.

Maslina – srce mediteranske prehrane

Masline i maslinovo ulje smatraju se temeljem mediteranske prehrane, a razlog za to krije se u njihovom jedinstvenom sastavu.

„Sastav maslina i maslinovog ulja većinom je sačinjen od nezasićenih masnih kiselina, što znači da naše stanične membrane puno bolje funkcioniraju i komuniciraju međusobno. Upravo zbog toga mediteranski obrazac prehrane smatra se jednim od najzdravijih na svijetu, a ključna uloga pripada upravo maslinovom ulju kao glavnoj masnoći u prehrani“, objašnjava nutricionistkinja Mirna Sentić.

Upravo te zdrave masnoće pomažu našem organizmu da pravilno funkcionira, štite srce i krvne žile te djeluju protuupalno.

Masline ili maslinovo ulje – što je bolje?

Jedno od čestih pitanja vezanih uz ovu namirnicu je: treba li jesti cijele masline ili koristiti maslinovo ulje?

„Pravilna prehrana podrazumijeva konzumaciju i maslina i maslinovog ulja. Kada jedemo cijele masline, rijetko ćemo pretjerati jer masnoće pružaju osjećaj sitosti i dulje se zadržavaju u želucu. Kod maslinovog ulja lakše je pretjerati, zato preporučujem jednu do dvije jušne žlice po obroku“, savjetuje Sentić.

Ako se masline jedu samostalno, poput međuobroka ili meze, preporučena količina je 7–10 maslina.

Masline i maslinovo ulje nisu lijek, ali imaju snažan zaštitni učinak na organizam.

„Maslinovo ulje stvara protuupalni efekt u tijelu, što može pomoći osobama koje imaju dijabetes, aterosklerozu ili povišen krvni tlak. Ono oblaže krvne žile i sadrži spoj zvan oleokantal, koji ima dokazano protuupalno i kardioprotektivno djelovanje“, ističe Sentić.

Zbog toga se maslinovo ulje često povezuje s manjim rizikom od srčanih i krvožilnih bolesti, ali i boljim općim zdravljem.

Kako prepoznati kvalitetno maslinovo ulje?

Na policama trgovina danas se može pronaći širok izbor maslinovih ulja, ali nisu sva jednako kvalitetna.

„Ljudi bi trebali čitati deklaracije. Ekstra djevičansko maslinovo ulje je najkvalitetnije. Također je jako važna ambalaža – ulje bi trebalo biti u tamnoj staklenoj boci. Plastična ambalaža nije adekvatna“, upozorava nutricionistkinja.

Posebno naglašava važnost podrške lokalnim proizvođačima:

„Savjetujem svima da se povežu s malim lokalnim maslinarima, čak i da sudjeluju u berbi, i tako osiguraju kvalitetno domaće maslinovo ulje za cijelu godinu.“

Iako dolaze iz iste biljke, postoje oni koji obožavaju masline, ali ne podnose maslinovo ulje.

„To je isključivo stvar osobne preferencije. Kada jedemo cijelu maslinu, uz ulje unosimo i vlakna, pigmente i brojne druge nutrijente. Maslina je u tom smislu nutritivno potpunija, dok je ulje koncentrirani proizvod“, pojašnjava Sentić.

No, i s jednim i s drugim može se pretjerati, pa je – kao i uvijek – ključ u umjerenosti.

Mala plodina – velika snaga

Maslina nije samo dio gastronomije, ona je dio identiteta Mediterana. Donosi zdravlje, štiti organizam i povezuje generacije. Bilo da posegnete za cijelim maslinama ili kapima zlatnog ulja na svježem kruhu – svakim zalogajem čuvate tradiciju staru tisućama godina, ali i svoje zdravlje.

Na Svjetski dan maslina, možda je najbolja poruka upravo ona najjednostavnija: vratimo se prirodi – i maslini.